StoryEditor
SlikarstvoIzložba u MSU

Nastavit će se... Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj

Piše Renato Kragić
7. siječnja 2021. - 08:00
Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj

Na drugom katu Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu od polovice prosinca prošle godine do 28. veljače traje iznimno zanimljiva Izložba "Nastavit će se... Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“.

Ova sagledava strip stvaralaštvo u europskom i međunarodnom kontekstu kao devetu umjetnost s njezinom poviješću, razvojem i antologijskim autoricama i autorima. Izložba prati promjenu percepcije o samoj prirodi stripa, o njegovoj ulozi u formiranju koncepta popularne i masovne kulture, te profesionalne i osobne mreže unutar kojih strip nastaje i pronalazi svoj put prema publici.

Nastajući u početku na marginama novina kao sredstva masovnog komuniciranja, kombinirajući tekst i sliku, strip se, nerijetko, nalazio između izdavaštva, masovnih medija, književnosti, filma, slikarstva i dizajna s jedne, te između novinskih kuća, akademskih institucija i kontrakulturnih pokreta s druge strane.

U naizgled jednostavnom iskazu u kojem uglavnom spaja tekst i sliku, objedinjujući ili razdvajajući vizualnu i verbalnu naraciju, producentsku narudžbu ili autorsku beskompromisnost, s produkcijskim mogućnostima od jeftinih samizdata do luksuznih albuma, strip se može shvatiti i doslovno kao materijalizacija pojma vizualne kulture.

Sklop magične privlačnosti

- Promatrajući strip ne samo kao vizualnu, nego i kao društvenu činjenicu, izložba želi proširiti pogled na moguće načine prezentacije i promocije povijesnih ili recentnih djela ujedno otvarajući prostor za raspravu o produkciji, ponajprije nekomercijalnog, autorskog stripa.

Upravo se autorski strip pozicionirao kao sastavni dio vizualne kulture i kulturne produkcije općenito, stoga ga treba i dalje afirmirati te osvještavati njegove ne samo umjetničke nego i komunikacijske i edukativne potencijale. Osim neosporne formalne, likovne kvalitete crteža, kolaža ili fotografije, strip se promatra kao iznimno uvjerljiv sklop vizualnih i verbalnih znakova koji svoju magičnu privlačnost duguju načinu na koji pričaju priču.

S druge strane, naglasak se želi dati upravo ostvarenjima i izdanjima koja prelaze granice medija ili koji krše neke medijske zadanosti i konvencije, smatrajući strip autonomnom umjetničkom disciplinom. Postav pokazuje strip u Hrvatskoj od 30-ih do danas, s projekcijom njegove budućnosti kroz modele produkcije i obrazovanja, razmjene, umrežavanja i međunarodne suradnje, zapisano je u katalogu izložbe koju kustoski potpisuju Jasna Jakšić i Ivana Kancir uz koncepcijsku suradnju Irene Jukić Pranjić.

Među brojnim zastupljenim autorima puno je poznatih imena stripa i umjetnosti uopće, čak i sa svjetskim rederncijama, kao što su Andrija Maurović, Borivoj Dovniković, Milan Trenc, Mirko Ilić, Dalibor Talajić, Joško Marušić, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Ivica Bednjanec, Otto Reisinger, Walter Neugebauer, Nedjeljko Dragić, Igor Kordej, Ivan Fiolić, Dubravko Mataković, Edvin Biuković, Tomislav Gotovac, Ninoslav Kunc, Julio Radilović Jules, Krešimir Zimonić, Darko Macan, Simon Bogojević Narath i niz drugih.

Namjernike iz Dalmacije razveselit će radovi autora iz rodnog kraja, također iznimno respektabilnih imena kao što su među ostalima: Alem Ćurin, Vinko Barić, Mihaela Erceg, Sonja Gašperov, Ena Jurov, Vančo Rebac, Ivan Svaguša, Miro Župa...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

08. veljača 2021 07:38