StoryEditor
Književnost‘klirinško tržište‘

Nakon što su im u Hrvatskoj ugašeni svi satirični listovi, domaći aforističari okrenuli se istoku, prevedeni na makedonski, rumunjski i ruski jezik

Piše S. Kekez
9. siječnja 2021. - 13:00
 Radna naslovnica ruskog izdanja antologije hrvatskog aforizma, uskoro bi mogao i poljski prijevod  Privatni album

Hrvatske aforiste krajem godine obradovalo je da su se njihove duhovite misli probile na rusko tržište. Naime, istaknuti ruski humorist Vladimir Judovič Šojher, autor brojnih antologija ruskih i svjetskih aforista i narodnih poslovica, na ruski je preveo i na svojim internetskim stranicama https://www.aphorism.ru i http://shoyher.narod.ru objavio izbor hrvatskih autora čiji se humor i satira ne gube u prijevodu.

U Antologiju je uvršten 71 autor, od doajenke Vesne Parun (1922. - 2010.) do najmlađega Dražena Jergovića (1980.). Šojher je na svojim stranicama predstavio čak 3800 aforista iz cijeloga svijeta pa su hrvatski aforističari u dobrome društvu. Postoje planovi i da oni budu predstavljeni i u knjizi. Na web stranici prije tri godine osnovane Udruge hrvatskih aforista i humorista postavljena je digitalna dvojezična (radna) verzija te antologije u PDF formatu.

Ruski prijevod hrvatskih aforističara nije prvi. Led je probio Vasil Tolevski, koji je 2012. na makedonski jezik preveo izbor hrvatskih aforističara i objavio ga u dvotomnoj dvojezičnoj "Antologiji balkanskog aforizma" u koju je uvrstio i autore iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Rumunjske i Bugarske. Temelj njegova izbora bila je "Antologija hrvatskog aforizma" koju je priredio publicist i aforist Mladen Vuković.

UŽARENE MISLI U PEPELU

Ona je tiskanu u Mostaru 1993. godine, i kako kaže Vuković, cijela je naklada "planula preko noći". Granata s istoka ratnog Mostara pogodila je tiskaru na zapadnoj obali Neretve i sve užarene misli stotinjak hrvatskih aforista otišle su i doslovce u pepeo", objašnjava Vuković i dodaje da je domaće aforističare gotovo dokusurilo gašenje svih hrvatskih satiričnih listova početkom trećeg tisućljeća.

"I hrvatski je aforizam uzeo hlače na štap i krenuo trbuhom za kruhom – u istočnu Europu! Gdje aforizam mnogi više čitaju i cijene, još od bivših komunističkih režima, gdje je cvjetao na vreloj cenzorskoj vatri u loncu pod totalitarnim poklopcem", kaže Vuković.

Zato je već 2013. godine mala rumunjska nakladnička kuća Focus objavila izbor suvremenoga hrvatskog aforizma "Aforismul Croat Contemporan". Nju je priredio Vuković, a u njoj je zastupljeno 55 aforista, od kojih je najmlađi bio Miro Radalj (1966.).

Zahtjevni posao prijevoda obavili su rumunjski satiričari Goran Mrakić i Valeriu Butulescu, koji je napisao i pogovor, dok je naslovnica djelo Nikole Listeša. Knjiga se također može naći na internetu, a dvojezični rumunjsko/hrvatski izbor na stranici www.citatopedia.ro.

Nadu da bi i nova 2021. godina mogla biti dobra, podgrijava pjesnikinja Olga Lalić-Krowicka, rođena 1980. godine u Šibeniku, s adresom u poljskom gradu Dukli. Ona se zainteresirala za hrvatske aforističare i realni su izgledi da se oni nađu na jeziku Stanisława Jerzyja Leca.

"Hrvatski aforizam je – aforistički paradoksalno – priznatiji u inozemstvu nego u Hrvatskoj", zaključuje Vuković priču o prodoru autohtonog proizvoda hrvatskoga duha na nekadašnje klirinško tržište.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

06. ožujak 2021 23:24