StoryEditor
GlazbaHrvatski dom

Pokazat ćemo da klasična glazba ne mora biti ‘dosadna i ukočena‘, kaže privremeni ravnatelj Marin Kaporelo uoči otvaranja koncertne dvorane

Piše Jasenka Leskur Snimio Vojko Bašić
16. prosinca 2020. - 20:00
Privremeni ravnatelj Marin Kaporelo: Besplatni koncert za Splićane odgađa se za bolja vremena Vojko Bašić/CROPIXVojko Basic

Nakon više od tri desetljeća kako se govori o njoj, te više od tri godine da su građevinari i restauratori obnavljali izvorni izgled zgrade u kojoj je smještena, ove subote, 19. prosinca Splićani će dobiti koncertnu dvoranu.

Pod nazivom Hrvatski dom Split, kako je secesijsku zgradu imenovalo pučanstvo još prije sto godina, i uz investiciju od 22 milijuna kuna koliko je trebalo da bi joj se vratio stari povijesni sjaj, splitska glazbena scena je – u sustanarstvu s Kazalištem lutaka – dobila krov nad glavom: pozornicu i 250 mjesta za publiku.

U naravi jedna nevelika dvorana – za usporedbu, zagrebački "Lisinski" ima više od 1800 mjesta – svečano će se otvoriti prigodnim kraćim programom, a među najavljenim uzvanicima na tek 45 epidemiološki odobrenih sjedećih mjesta je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Postojala je ideja da tijekom dva dana predstojećeg vikenda u novoj dvorani nastupaju brojni splitski glazbenici, ali – to će pričekati bolje dane. Tako kaže privremeni ravnatelj Marin Kaporelo s kojim razgovaramo o velikim planovima koje ima za ovaj dugoiščekivani objekt.

– Ne odustajem od planiranog vikenda glazbe, samo moramo pričekati dobar trenutak za to, da situacija bude bolja. Jer tako ja to i zamišljam, da Hrvatski dom bude zaista dom splitskih glazbenika.

Da imaju ovdje svoje mjesto za ono što rade i čime su uspjeli sačuvati koncertni život proteklih desetljeća. I da uz nas koji ćemo tu raditi dobiju jedan kadrovski i organizacijski okvir. Jer mi to u Splitu do sada nismo imali.

Htio sam da Splićani dođu i vide kako je prekrasno restauriran ovaj objekt i da besplatno poslušaju neki koncert. I povijest zgrade i njezine obnove je vrlo zanimljiva. No bit će još prilika, planiramo dosta toga.

Statut nove Javne ustanove u kulturi Gradsko vijeće će usvojiti prije Božića. Odmah započinjete koncertnu sezonu?

– Čekamo nove epidemiološke mjere, ne znamo hoće li ostati na istome pa će se moći djelovati uz publiku od 45 ljudi, hoće li doći do potpunog zatvaranja, ili olakšavanja mjera. Imamo isplaniran program za 2021., od 1. siječnja se počinje raditi.

Na sjednici Gradskog vijeća će se imenovati v.d. ravnatelja ustanove i potom se raspisuje javni natječaj za mjesto ravnatelja. Ako ostane kao što je sada, uz smjernice da treba osigurati četiri metra četvorna po svakom čovjeku, nastupat će manji orkestri uz osiguran razmak.

Koncertni glasovir je motor

Što Splićani, porezni obveznici, dobivaju novom Javnom ustanovom u kulturi?

– Mi ćemo zapravo upravljati s dva prostora – u Tončićevoj je ova svečana dvorana, a na Trgu hrvatske bratske zajednice se dovršavaju radovi, dvorana će vrlo brzo biti gotova, za dva, tri mjeseca.

Radi se o polivalentnoj dvorani za glazbene događaje malo zabavnijeg karaktera, za mlade rock bendove ili glazbene predstave za djecu, radionice za mlade i slično. Gledalište može primiti oko 165 ljudi. Na trećem i četvrtom katu Tončićeve su dvije manje dvorane koje smo planirali za dopunske sadržaje: ova na trećem će biti za manje koncertne forme, izložbe, predavanja ili probe orkestra.

A ova na četvrtom, dijelom u krovištu, trebala bi biti jedan radni prostor za edukacije ili radionice. Primjerice, nastavna baza za studente koji žele tu steći znanje vezano za upravljanje u kulturi. Učenici "Hatzea" i studenti će moći ovdje izvoditi svoje diplomske koncerte. Neki su govorili da bi se u Hrvatskom domu mogla smjestiti neka društva, poput "Jedinstva".

Ali zgrada je zapravo mala, uska, a mi kao sutrašnji djelatnici imamo jednu jedinu kancelariju od 2530 kvadrata. Mi kao javna ustanova možemo ponuditi prostor da netko vježba za neki određeni glazbeni ciklus, a neki stalni prostor KUD-u ili udruzi može dati jedino gradska vlast, to su dvije odvojene stvari.

Koncertna dvorana je navodno izvrsne akustike i dobro tehnički opremljena. Kada stiže klavir?

– Projekt tonske i rasvjetne opreme napravila je tvrtka VOLT-ING iz Splita, a dvorana je izvanredno akustična. Doveo sam već neke gitariste, saksofoniste i pjevače da osjete prostor. Ostali su otvorenih usta! Gitaristi su rekli da je akustika baš kako treba, i najtanji "piano" se čuje na galeriji jednako kao i dolje, u publici. Za dobru akustiku dvorane najzaslužniji je projektant Doma Kamilo Tončić, prije 115 godina.

Za klavir je raspisan javni natječaj do kraja godine, nakon toga će biti odabran najbolji ponuđač. Tražili smo veliki koncertni klavir, jer Split s klavirima stoji jako loše. Žao mi je kad vidim nerazumijevanje oko toga, a neki su čak postavljali pitanje treba li nam ova dvorana? Je li nam treba koncertna direkcija za upravljanje dvoranom? Je li nam treba koncertni klavir? Na sva pitanja mogu odgovoriti – da.

Splitski glazbenici na ovo čekaju godinama i kad vidim ovako prekrasno sređenu dvoranu, pa moramo za nju imati i jedan mali tim ljudi koji će njom upravljati! HNK se bavi glazbenom produkcijom, proizvodnjom sadržaja, a organizacija glazbenog života je nešto sasvim drugo.

A klavir je kao osobna iskaznica svake dvorane. Kao da imate najbolje auto, ali ako nemate koncertni klavir to je kao da nemate motor. Tako da je bespredmetno pričati o potrebi za klavirom. Prošle godine kada je svirao Pogorelić u Splitu, klavir je morao biti dovezen iz Čakovca. Direktorica Piano Loop festivala morala ga je odande dovesti – s time sam vam sve rekao.

Publiku treba razvijati

Ipak, na koncertima klasične glazbe nije baš gužva, publika je malobrojna...

– Publiku treba razvijati. Nas u budućnosti čeka veliki posao: stvaranja, privlačenja i odgajanja publike. Zato mislim da će mi ovo iskustvo iz Glazbene mladeži Split, ove protekle četiri i pol godine zlata vrijediti. Da krenemo od "malih nogu".

Ako nekoga nismo izlagali kulturnim sadržajima od djetinjstva, ne možemo očekivati da će odjedanput u 30. godini dolaziti u kazalište ili koncertnu dvoranu. Određene glazbene sadržaje moramo približiti ljudima. Što je najviše populariziralo operu u zadnjih 30 godina? Tri tenora! Od kada su se Pavarotti, Carreras i Domingo udružili čak i ljudi koji nisu išli u operu čuli su za "Nessun dorma" ili "La donna e mobile".

Tako ćemo i mi nastojati nekim gostovanjima zadobiti publiku. Jedan primjer iz Glazbene mladeži – kad smo prije dvije godine ugostili Španjolce, svako bi pomislio da će njihova stara glazba biti dosadna. No to nije bila akademska glazba, oni su pravi trubaduri, s brojnim instrumentima, sefardskom i maorskom glazbom – ispao je hit koncert.

Prostor Podruma je bio premali za svih. S takvim sadržajima ćemo nastojati popularizirati glazbu i pokazati da klasična glazba ne mora biti "dosadna i ukočena".

Koliko ljudi u Splitu dolazi na koncerte klasične glazbe? Zimi?

– Uglavnom bude puna Gotička dvorana Muzeja grada Splita.

Stotinu ljudi?

– Rekao bih – do stotinu.

Prva stepenica do 'Lisinskog'

Je li to premalo za ovoliki grad?

– Jest. To je činjenica. U Zagrebu radi Hrvatski glazbeni zavod, mi smo najsličniji njima, povijesno i arhitekturom, ali imaju još i "Lisinski". Ja ću biti sretan ako nakon nekog vremena i mi u Splitu dobijemo jednu pravu, veliku dvoranu. Ali neka nam sad ovo bude prva stepenica, baza, koja će razvijati publiku.

U HNK-u se daju opere i simfonijski koncerti, tako će uvijek biti, ali "najtanji" smo u komornoj glazbi. A ovo je savršen prostor za to. Nama je potrebno staviti naglasak baš na komornu glazbu.

Split srećom ima kvalitetne glazbenike koji strpljivo čekaju svoju pozornicu.

– Dani Bacha, Piano Loop, MAG festival, Cro Patria, Dani klasične gitare, svi ti disperzirani događaji moći će sad biti na jednom mjestu. Ili kako je rekao Gordan Tudor, ljudi neće ka muve letiti od Medicinskog fakulteta do Sveučilišne galerije gdje je neki koncert.

Imamo puno skladatelja iz povijesti za koje ne znamo, poput A. Visettija ili F. von Suppea, čija djela treba izvući iz arhivske prašine, prepisati u suvremeno notno pismo i dati im priliku da se izvedu i snimaju. A tu su i živući splitski skladatelji koji se ne izvode. Hrvatski dom je tehnički opremljen i moći ćemo snimati određena glazbena djela, imamo svu opremu za to.

Planiramo razne cikluse glazbe: Splitski ciklus, Baštinski ciklus, zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa, ciklus jazz glazbe, pa razgovore i promocije umjetnika. Tako se vani radi, kad nam dođu poznati umjetnici snimit ćemo razgovor s njima, da ih prije koncerta ljudi mogu upoznati. A i stolice se u dvorani mogu maknuti, pa ćemo tri puta godišnje opet imati bal. Novogodišnji, krabuljni i bal za Svetog Duju!

Tko pjeva i svira u subotu

Na svečanom otvorenju koncertne dvorane nastupit će mezzosopranistice Renata Pokupić i Terezija Kusanović, bas Mate Akrap, sopran Antonija Teskera, tenor Bože Jurić Pešić, harfistica Lovorka Begović, Splitski gitaristički kvartet, saksofonist Gordan Tudor, gitarist Srđan Bulat, harmonikašica Martina Jembrišak, čembalistica Borna Barišić, Komorni orkestar HNK Split, dirigenti Jure Bučević i Ivan Repušić, te pjevač Tedi Spalato.



Ovdje osnovani ‘Hajduk‘, ‘Gusar‘, ‘Labud‘ i ‘Jadran‘

– Hrvatski dom 1908. Splićani su izgradili skupljajući donacije sa zabava i plesova, lutrija, dionicama, prodajom darovanih umjetnina. Radom malih ljudi. Konzervatori su otkrili na zgradi puno različitih materijala, zašto? Oni koji nisu mogli donirati novac donijeli bi u karioli kamen ili matune, što je tko imao, za izgradnju doma. Zamislite koliko je u tom malom Splitu, sa 20 ili 25 tisuća ljudi trebalo angažmana za taj pothvat? Koliku su imali kulturnu svijest? U njemu je bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo, Gradska limena glazba, zbor "Zvonimir", Narodna čitaonica, fiskulturno društvo "Hrvatski sokol", izložbeni prostor. A četiri splitska sportska društva su imali osnivačku skupštinu u njemu: "Hajduk", "Gusar", "Jadran" i "Labud" – kaže privremeni ravnatelj Kaporelo.



Umjetničko vijeće


U Umjetničkom vijeću Hrvatskog doma Split su dirigenti Ivan Repušić i Jure Bučević, skladatelj i saksofonist Gordan Tudor, skladatelj i zborovođa Blaženko Juračić i predsjednik Podružnice Hrvatske glazbene unije u Splitu Tomislav Mrduljaš.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

03. ožujak 2021 03:54