Overlay
13659066
Sharing is caring

Grupa za besplatnu razmjenu stvari postala je hit, mijenja se sve i svašta, a jedna stvar je apsolutno zabranjena

18. lipnja 2020. - 10:58

U koroni ipak nije sve (bilo?) tako crno. Nemojte nas razapeti zbog ove tvrdnje, vjerujemo da je istinita. Pa promislite malo: nismo li se u zadnjih mjesec-dva, pored ružnih vijesti, naslušali i lijepih priča o nesebičnosti, priskakanju u pomoć, brizi za druge? Jedna od takvih priča je i priča o Facebook grupi Sharing is caring. Samo što je ova, premda je sada posebno došla do izražaja, započela još davno prije korone, ali je tada mnogima nekako prošla ispod radara. Kako to s takvim, pozitivnim vijestima obično biva u sretnijima vremena.

Grupu Sharing is caring, namijenjenu besplatnoj razmjeni stvari, osnovale su 2018. tri mlade žene, Anna Ćaleta, Anamarija Prgomet i Sara Krstačić, a u međuvremenu se od matične, zagrebačke, razgranala cijela mreža podružnica. Anamarija Prgomet, čije će ime, vjerujemo, biti poznato simpatizerima zero-waste filozofije, ispričla nam je kako se ideja o grupi začela i razvila, a otkrila nam je i kako funkcionira te koji su im planovi za budućnost.

- U ljeto 2017. osjetila sam želju pokrenuti projekt Zero waste Croatia kako bih i druge nadahnula za prelazak na život bez otpada. To se vrlo brzo i dogodilo. Projekt se brzo razvijao i širio, a stil života je postao i posao. Počela sam održavati predavanja i radionice o životu bez otpada. Nakon godinu dana s prijateljicama sam na kavi pričala o novim projektima i sasvim slučajno je nastao Sharing is caring. Anna je izrazila ideju o aplikaciji sličnoj Let go, no s naglaskom na besplatnoj razmjeni. Ja sam odmah uzela mob u ruke i pokrenula grupu 'catchy' naziva - ispričala nam je Anamarija.

Grupa je uskoro zaživjela punim životom i privukla sve koji žele razmjenjivati odjeću, uporabne predmete, igračke i opremu za bebe, namještaj, usluge, hranu... Sharing is caring je jako brzo prerasla svoje početne kapacitete, priča Anamarija, a počeli su se javljati ljudi iz cijele Hrvatske koji su htjeli otvoriti grupe za svoje gradove.

- Naša mreža trenuno broji 17 grupa za razna područja Hrvatske, a jako nas veseli što nam se javljaju i ljudi iz susjednih zemalja koji žele pokrenuti grupe u područjima stanovanja. Naše grupe iz dana u dan rastu i iziskuju jako puno ljubavi, vremena i energije koju u nju ulažemo. Divno je što se Sara, Anna i ja međusobno nadopunjujemo i o svemu odlučujemo zajedno. Dogodi se da imamo različite stavove no prevagne odluka koja je u tom trenutku najbolja za cjelokupnu situaciju u grupi. Grupa se razvija organski a mi se prilagođavamo - navodi Anamarija.

Kako bi lakše administrirale grupu, cure su uvele 10 pravila kojih se, kako nam kaže Anamarija, članovi većinom pridržavaju. Jedno od njih je i pravilo da nema vrijeđanja, što je svakako za pohvalu. akvima mjesta u njihovoj grupi, odlučne su cure, jednostavno nema.

- Moramo priznati da grupa funkcionira dosta dobro i pozitivno s obzirom na količinu članova. Trenutno ju vodimo volonterski, a sve zbog ljubavi prema planetu. Naglasak je na cirkularnoj ekonomiji i sprječavanju odlaganja otpada, kako na odlagališta, tako i u prirodi. Želimo promijeniti konzumerističku svijest i pokazati ljudima da ne treba stalno kupovati nove stvari te da se predmeti mogu popraviti i upotrijebiti jako puno puta prije nego se bace - objašnjava Anamarija primjećujući kako često u nekom kutku čuvamo stvari koje uopće ne koristimo, a nekome bi baš dobro mogle koristiti no ne može ih naći u prodaji ili si ih ne može priuštiti.

Zanimalo nas je 'kuha' li se još kakav sličan projekt i doznajemo za uistinu zanimljivu ideju:

- Želimo otvoriti knjižnicu uporabnih predmeta u sklopu edukacijskog centra o životu bez otpada. Centar će se baviti raznim održivim temama, a u istom prostoru ćemo ponovno pokrenuti klupski kafić Život - ponosno je najavila.

Nestrpljivi da se i sami što prije okušamo u kružnoj ekonomiji, jer to je filozofija iza grupe Sharing is caring, pitamo Anamariju za konkretne savjete.

- Savjet koji je univerzalan glasi: Budite kreativni i upotrijebite sve što imate kod kuće, a ako ne želite, objavite to u našim grupama. Ako nešto trebate, pitajte naše članove imaju li to, a isto vrijedi i za usluge. Ako želite kupovati, kupujte manje, kupujte promišljeno, kvalitetno, lokalno... Odbijte sve što vam ne treba: letke, slamke, testere, jednokratnu plastiku, newslettere, jeftinu odjeću, brzu hranu, najnovija elektronička tehnološka dostignuća iz Kine i slično - savjetuje naša sugovornica te za kraj objašnjava kako usvojiti i zero-waste pristup, koji ide uz bok s cirkularnom ekonomijom.

- Bitno je krenuti malim koracima i postepeno uvoditi male promjene kako ne bi došlo do frustracije i odustajanja. Živjeti bez otpada nije teško, no potrebno je par mjeseci za potpuni prelazak. Prvo što bih preporučila je kompostiranje jer je čak 70 poto otpada organskog podrijetla. Šteta je da takva materija trune u plastičnim vrećicama koje se neće raspasti u sljedećih par stotina godina kada se u doticaju sa zemljom mogu razgraditi za svega dva tjedna do mjesec dana.

Osim toga, preporučila bih kupovinu u rinfuzi s platnenim vrećicama, odbijanje jednokratne plastike poput slamki i plastičnih čaša te korištenje staklenih boca umjesto plastičnih. Postoje brojni higijenski proizvodi koji su alternativa onim plastičnim: drvene četkice za zube, metalne britvice, čistač jezika i ušiju, drvene četke za kosu, menstrualna čašica, platneni ulošci i pelene... Zbilja nije teško, samo treba malo volje i vremena za prilagodbu - zaključuje Anamarija.

Eto, sve vam je objasnila, na vama je da ove savjete primijenite. Za početak se učlanite u grupu.

 

04. studeni 2020 03:17