Overlay
Fake it till you...

Bliži li se pad ere influencera i kakve veze s tim ima Anna Sorokin: istražili smo filozofiju kojim se vodila na putu prema gore, nije prva ni jedina!

Piše Tea Sumić Miletić
Foto Profimedia
27. ožujka 2022. - 16:31

Ušetala je u moj život u Gucci sandalama i Céline naočalama i pokazala mi glamurozan svijet večera U Le Coucouu, infracrvenih sauna i odmora u Maroku. A onda mi je ukrala 62.000 dolara, napisala je Rachel DeLoache Williams o Anni Sorokin, prevarantici koja je pod pseudonimom Anna Delvey, predstavljajući se kao bogata nasljednica, opelješila članove njujorške elite, prevarila hrpu banaka, a u nizu hotela i restorana ostavila tisuće dolara nepodmirenih računa. Jedan od ključnih detalja u Anninoj mreži spletki - osim očitog dara za manipuliranje - bila je vješto složena kostimografija, puna detalja poput spomenutih sandala i naočala. 

"Fake it till you make it" filozofija nije mogla dobiti bolji primjer za prezentaciju od Netflixove serije "Inventing Anna", slobodne interpretacije slučaja Sorokin čiji kreatori nisu propustili naglasiti modni i social-network moment cijele priče. Anna se ljudima na koje je ciljala predstavljala upravo onako kako je opisala DeLoache Williams: kao mlada bogatašica stasala u raskoši - poznavala je najbolja vina, razumjela se u umjetnost i nosila je pomno probranu odjeću - a takav je dojam nastojala ostaviti i objavama na svom Instagramu, na kojem je sve prštalo od jahti, mlažnjaka i pjenušca. Na kraju joj se sve obilo o glavu (nećemo o detaljima, možda niste gledali seriju), a kad se našla na optuženičkoj klupi, odjevena prema savjetima poznate stilistice Anastasije Walker, njen odvjetnik Todd Spodek je ustvrdio kako svi mi imamo malo Anne u sebi jer se svi tu i tamo pretvaramo da smo nešto što nismo te zaključio kako se njegova klijentica, baš poput Sinatre na početku karijere, koji je, navodno, plaćao ženama da mu na koncertima padaju u nesvijest, samo vodila filozofijom "Fake it till you make it".

"Fake it till you make it" moto provlači se kroz još jedan uradak koji možete pogledati na Netflixu, sjajan dokumentarac American Meme redatelja Burta Marcusa, koji s ocjenom od 97 posto na Rotten Tomatoesu slovi kao jedan od najboljih filmova tog žanra o dobu digitalnih influencera i društvenih medija. American Meme razotkriva kako su zvijezde društvenih mreža - Paris Hilton, Josh Ostrovsky, Brittany Furlan, Kirill Bichutsky, Hailey Baldwin, DJ Khaled, Emily Ratajkowski i Dane Cook -  izgradili svoja online carstva i kako su se suočili s negativnim posljedicama slave. "Nikad nisam više želio umrijeti", iznosi u Netflixovom dokumentarcu Kirill Bichutsky, na Instagramu poznat kao Slut Whisperer s profilom punim fotografija ludih zabava na kojima se šampanjac toči po golim grudima, te navodi da se i on, poput mnogih, vodio maksimom "fejkanja".

"Fake it till you make it" savjet prigrlio je i self-help svijet, poglavito takozvani pokret zakona privlačenja koji promovira uvjerenje da pozitivne ili negativne misli donose pozitivna ili negativna iskustva u nečiji život. Središnji koncept pokreta je ponašati se kao da već imate ono čemu težite, što se zapravo ne razlikuje previše od metode vizualizacije budućih uspjeha i postignuća koja, kako neki vjeruju, može pomoći u pokušaju da se oni zaista i manifestiraju. Isti se savjet može naći u nizu knjiga za (brzo) postizanje poslovnog uspjeha, u brojnim priručnicima za podizanje samopouzdanja, čak i u savjetnicima za što uspješnije Sveprisutnost ove filozofije u kulturi influencanja istražio je Symeon Brown, reporter i novinar na Channel 4 News, koji je 2018. godine ušao u uži izbor za British Journalism Awards, u svojoj novoj knjizi "Get Rich or Lie Trying: Ambition and Deceit in the New Influencer Economy" u kojoj nas podsjeća na pomalo mučnu statistiku prema kojoj više od petine (američke, ali s obzirom na opću amerikanizaciju kulture, teško je reći odnosi li se to isključivo na tamošnje prilike) djece svojim poslom iz snova smatra influencanje. Premda u knjizi piše i o problematici "uskrsnuća" piramidalnih shema na društvenim mrežama, mutnim tržištima kriptovaluta i NFT-ova, pažnju je privukao, možda baš zbog aktualnosti slučaja Sorokin, problematiziranjem društvenih medija kao područja najpogodnijeg za eksploataciju i medija putem kojeg su se nemilosrdne vrijednosti Wall Streeta infiltrirale među mladima koji očajnički traže financijski uspjeh i slobodu.

"Otkrijte istinu o milijardu dolara vrijednoj online ekonomiji koja je stvorila najpoznatije internetske zvijezde", navodi se u promo materijalu Symeonove knjige, kojoj zapravo reklama gotovo da ni ne treba, jer koga ne bi zaintrigirala knjiga koja obećava uvid u ono što nas sve, u manjoj ili većoj mjeri bar povremeno okupira: što ako bismo mogli lagodno živjeti, primajući besplatne poklone i zgrćući bogatstvo, a sve što zauzvrat trebamo raditi je objavljivati selfieje, šaljive videosnimke, svoje modne kombinacije, snimke svoje mačke, recepte ili life-coach savjete... 

- Studirao sam ekonomiju i oduvijek me zanimalo kako ljudi žive. Odrastajući u Tottenhamu, koji je u to vrijeme bio multirasno, ali socijalno ugroženo područje, prije nekoliko godina počeo sam primjećivati ​​da su brojni mladi ljudi iz radničkih kvartova naglo promijenili svoju estetiku i persone. Prešli su s hoodica na trodijelna odijela, vozili su sportske automobile i ostavljali dojam menadžera hedge fondova. Počelo me kopkati što se zapravo događa i doznao sam da su postali dio sive ekonomije koja je mlade ljude navlačila da se klade na super sumnjivim platformama koje su se u konačnici pokazale kladionicama u kojima je zapravo nemoguće ostvariti dobitak. Ti su ljudi na račun svog novog identiteta stvarali vojske pratitelja, ponekad su čak uspjeli prevariti novinare. To me zaintrigiralo za taj svijet koji uz pomoć društvenih mreža oponaša Vuka s Wall Streeta i meme kulturu koja ga okružuje, ali mi je, također, pokazalo da su mladi porijeklom iz radničke klase konzumirali ideju da žele sudjelovati u kapitalizmu. Mladi ljudi nikad kao danas nisu mogli vidjeti toliko bogatstva, naoko je sve pristupačno pa osjećaju da bi i oni trebali biti bogati, a ako nisu, onda je to karakterna mana. Osjećam da mnoge priče o influencerskoj kulturi pričaju ljudi koji su uspjeli, ali ako stvarno želite razumjeti sustav, morate čuti priče onih koji gube - ispričao je Brown nedavno za časopis Dazed.

Ono što wannabe influencere navodi na "fejkanje" i laži je nepošten sistem na kojem su bazirane društvene mreže, ističe autor, objašnjavajući kako te platforme često nagrađuju i potiču laži i druge negativne oblike ponašanja - primjerice, primjećuje, Twitter potiče korisnike da izražavaju ljutnju, Instagram ih motivira da se prikazuju u lažnom svjetlu - a ako takvo ponašanje možete unovčiti i to podijelite s drugima, oni će to jednostavno reproducirati. I dok jedan od influencera u Marcusovom dokumentarcu, Josh Ostrovsky (poznat na društvenim mrežama kao The Fat Jewish) procjenjuje da će doba digitalnih influencera uskoro završiti, "jer sve to egzistira u okviru jednog balončića sapunice, a takvi imaju običaj puknuti", Symeon Brown vjeruje da ta era nije "niti blizu svog vrhunca".

- Pandemija je bila veliki pokretač digitalne migracije, a vjerujem da će u budućnosti "affiliate linkovi" (naplata provizije za promicanje proizvoda putem društvenih mreža) biti nešto čime će se baviti sve više ljudi. Odjednom sve mora biti monetizirano, ljudi stalno podilaze markama, više se ne možete baviti hobijima ako vam ne zarađuju novac...To je rezultat generacije rođene u medijskom dobu. Svi mi nehotice postajemo medijski radnici u nekom obliku - mišljenja je Brown.

O ovoj je temi prije koji mjesec za Teen Vouge progovorila Mae Karwowski, izvršna direktorica i osnivačica marketinške tvrtke Obviously, usmjerene na influencere, iznosećii, poput Brownea, uvjerenje da će influencerski marketing samo rasti i rasti, no za razliku od njega predviđajući kraj ere "fejkanja". Stereotip klasičnog influencera vrlo se brzo mijenja, smatra Karwowski, referirajući se na činjenicu da je ta kultura donedavno neizostavno podrazumijevala aludiranje na bogatstvo, jer (poduzetan) influencer je uvijek usmjeren na ono što brendovi traže, a po tom je pitanju u zadnje dvije godine došlo do promjena. Devedeset posto klijenata s kojima surađuje njena tvrtka, tvrdi Karwowski, danas angažira isključivo mikro-influencere koji imaju manje od 30 tisuća pratitelja, ali im je publika daleko više angažirana, što predstavlja daleko veću vrijednost iz oglašavačkog kuta gledanja. Karwowska smatra kako su promjene po ovom pitanju odraz trenutnog stanja u društvu u kojem bjesni klasni rat te predviđa da će, u skladu s rastućim nastojanjima da se riješe nejednakosti u društvu, aspiracijski influenceri postajati sve manje i manje relevantni.

- Iako ovo neće značiti kraj kulture influencera u cjelini, to bi moglo značiti kraj kulture slavnih i influencera kakvu poznajemo. Ekstremno bogatstvo slavnih past će s pijedestala na koji smo ga postavili i umjesto toga na važnosti će dobiti inteligentni, talentirani i društveno angažirani influenceri koji su više nego kvalificirani i zaslužuju naše divljenje - predviđa stručnjakinja, a mi se, iz niza razloga među kojima je favoriziranje iskrenosti i originalnosti pred bilo kakvom vrstom lažiranja samo jedan, čvrsto nadamo da je u pravu.

15. travanj 2024 11:21