Overlay
feel-good faktor

Bezvoljni ste i razdražljivi, loše spavate i žudite za slatkim? Znamo što vam nedostaje, a stručnjaci su nam objasnili što trebate napraviti. Osjećat ćete se puno bolje!

Piše Tea Sumić Miletić
Foto Shutterstock
20. studenog 2022. - 18:54

Događa li vam se da na kurtoazno pitanje "kako si?" - morate lagati? Koliko ste zapravo zaista "dobro"? Osjećate li se dobro? Ako ne spavate dobro, ne hranite se dobro i ne brinete se o sebi dobro, ne brinete se, zvijezde vam se moraju posložiti na poprilično fantastičan način da biste se dobro osjećali. Teško da nešto možete poduzeti u vezi sa zvijezdama, ali puno toga možete poduzeti da biste bili bolje i ne, ne mislimo na šoping-terapiju i slične riskantne instant načine podizanja raspoloženja. Mislimo na ciljano podizanje serotonina, neurotransmitera uključenog u niz procesa u tijelu, od reguliranja raspoloženja i apetita do poticanja probave i zdravog sna. Ako imate nizak serotonin, mogli biste se osjećati tjeskobno, potišteno ili depresivno, no također i razdražljivo ili agresivno, mogli biste imati problema sa spavanjem i apetitom, osjećati mučninu i probleme s probavom, kao i žuditi za slatkišima i hranom bogatom ugljikohidratima. Jeste li se već prepoznali?

Odlučite li nešto promijeniti, jedan od prvih savjeta na koji ćete naići bit će "promijenite prehranu", a kako stvari po tom pitanju nisu baš tako jednostavne kao "pojest ću čokoladicu i osjećat ću se bolje", zamolili smo nutricionisticu Draganu Olujić da nam  pomogne bolje razumjeti vezu između prehrane i raspoloženja.

- Raspoloženje možemo popraviti hranom koja stvara osjećaj ugode, primjerice čokoladom, nekom finom slasticom, obrokom poput tjestenine, njoka i rižota, za to postoji jasna kemijska veza između receptora zaduženih za probavu i apsorpciju takve hrane, međutim, taj osjećaj je kratkotrajan, a takav stil prehrane može prouzročiti dugotrajne negativne posljedice upravo na emocionalno zdravlje, jer posljedica mu je nezadovoljstvo fizičkim izgledom - objašnjava nam nutricionistica Olujić te dodaje da ako se zaista želimo osjećati bolje, trebamo pažljivije birati što jedemo. 

Kako nas upućuje Dragana Olujić, prednost treba dati cjelovitim namirnicama implemetiranima u mediteranski tip prehrane: ribi i hrani iz mora kao primarnom zaštitniku živaca i zdravlja mozga te uz njih neprerađenim žitaricama kao što su orzo, heljda, proso, riža, kvinoja i pir. Druga bi se modifikacija prehrane trebala odnositi na smanjenje unosa prerađenih namirnica jer hrana preradom gubi bitne mikronutrijente koji su sastavni dijelovi procesa za servisiranje mozga. Kako nam objašnjava, svakodnevni unos prerađene hrane, mesa i krumpira ozbiljno ugrožava zdravlje mozga i čitavog mentalnog sklopa, pri čemu su anksioznost i depresija među najčešćim simptomima. To ne znači, napominje Olujić, da zapadnjačka prehrana izaziva spomenute poremećaje, ali im pridonosi u kombinaciji sa stilom života prožetim stresom i nekretanjem, pa ako se želimo osjećati bolje, nije dovoljno intervenirati samo na izbor namirnica, nego treba uključiti i sve ostale alate koji utječu na promjenu životog stila. I eto nas, stigli smo do drugog načina za podizanje serotonina - fizičku aktivnost.

Vježbanje potiče otpuštanje triptofana, aminokiseline koja se u mozgu pretvara u serotonin, no ne bojte se, ne morate se "umesti" da biste se osjećali bolje - za serotonin je, kako se pokazalo, najbolja umjerena aerobna tjelovježba koja podiže broj otkucaja srca, poput plivanja, biciklizma, džoginga, brzog hodanja, plesa i laganog planinarenja. Među takvim aktivnostima je i joga, u ovom slučaju posebno korisna zbog svoje umirujuće prirode, a više o njezinu utjecaju na raspoloženje rekla nam je učiteljica joge Ivana Šalov, napominjući odmah na početku kako ta disciplina ima svoj fizički aspekt - asane ili položaje - ali su joj važna komponeta opuštanje, vježbe disanja i meditacija. Svojim studentima, kako nam kaže, često ponavlja kako su asane alat za vlastito razumijevanje i transformaciju, jer upravo je put kojim se kroz praksu joge krećemo - manifestiran kroz pokret koji vežemo uz dah i fokus kojim pristupamo svakom pokretu - ono što nas dovodi do osjećaja unutarnjeg mira i sreće.

- Put kroz praksu joge nas polagano i neminovno transformira, vodi nas k potpunom razumijevanju i prihvaćanju sebe i svojih obrazaca ponašanja i razmišljanja. Čak i više od toga, kroz praksu asana, kroz svjesno disanje i fokus na sadašnji trenutak vodi nas razumijevanju i prihvaćanju okolnosti u kojima se nalazimo, svoje okoline, ali iz pozicije mira i unutarnje mudrosti te nas uči kako da se umirino u izazovnim situacijama i kako da pronađemo u sebi tračak svjetla kada nam se čini da je oko nas samo tama - objašnjava nam Ivana Šalov te primjećuje kako je doživljaj sreće individualan i relativan te da ne postoji univerzalan recept, no njoj osobno, a osobito kao joga-učitelju, sreću i radost predstavlja niz malih stvari -  svako jutro, svaki dan, svaki udah svježeg jutarnjeg zraka, hodanje po svježoj travi i pijesku, baš kao i svaki pristup na joga-prostirku, sjaj u očima studenata nakon odrađene prakse....

- Ja se uvijek vraćam svojoj joga-prostirci. I kad mi suze teku niz lice, dok prolazim kroz moju osobnu praksu, nisam nesretna. Duboko udahnem dok se moje tijelo kreće kroz sljedove asana i rastem, uvijek i iznova pronalazim svoju stabilnost i unutarnju radost - zaključuje Ivana Šalov te nam onako, kao usput, dobacuje pitanje jesmo li mislili što spomenuti i o utjecaju glazbe i zvuka na raspoloženje pa nas upućuje na Rhubin Erceg, stručnjakinju za zvukoterapiju.

Zvukoterapija je, objašnjava nam Rhubin kad smo je kontaktirali, alat koji nam može pomoći u postizanju psihofizičkog balansa. Riječ je o holističkoj metodi koja podupire aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava, usporavanje moždanih valova, što dovodi do otpuštanja stresa, fizičke, emocionalne i psihičke napetosti te omogućuje dolazak u stanje duboke opuštenosti i balansiranje tjelesnih funkcija. Za suvremenog je čovjeka, primjećuje, karakteristično da je u konstantnom nedostatku vremena i da često zanemaruje vlastite potrebe, a promjene, u pravilu, uvodi tek kada se suoči s fizičkim i psihičkim problemima.

- Moderni je čovjek konstantno u ‘‘fight or flight‘‘ modu, u kojem tijelo proizvodi kortizol, adrenalin i druge hormone stresa, a većina nas, nažalost, nema ‘‘outlet‘‘ za otpuštanje nakupljene napetosti iz svog sustava. U tretmanima zvukoterapije, upotrebom vanjskih frekvencija dobivenih iz terapijskih instrumenata, imamo mogućnost kroz jednostavne zakone fizike pozitivno utjecati na živčani sustav, usporiti moždane valove i metabolizam. Posljedično se smanjuje proizvodnja hormona stresa, potiču se regulacija i balansiranje svih hormona te lučenje serotonina i dopamina. Posljedično se reguliraju sve važne tjelesne funkcije poput probave, cirkulacije, sna, metabolizma, postiže se mentalna jasnoća, poboljšava pamćenje, koncentracija, možemo reći da se cijeli naš sustav regulira, fizički se dubinski opuštamo, emocionalno i psihički smo stabilniji, mirniji, vraćaju nam se samopouzdanje i životna radost - objašnjava nam Rhubin Erceg.

Osim zvuka, na raspoloženje utječu i boje, a prema nekim istraživanjima topla žuta, sunčana boja potiče mozak na otpuštanje serotonina. Više o tome kazala nam je Tina Šarić, profesorica u talijanskoj školi mode i dizajna u Splitu, gdje predaje crtanje i teoriju boje. Boje, složila se, mogu uvelike utjecati na raspoloženje i emocije onih koji ih nose ili su im izloženi u nekom prostoru. Dovoljno je obratiti pažnju na tople i hladne boje.

- Plava, kao jedna od hladnih boja, smiruje, harmonizira, smanjuje napetost, usporava cirkulaciju i snižava krvni tlak pa se u interijerima preporučuje za prostorije namijenjene opuštanju i prostore u kojima se žele postići ozbiljnost, stabilnost i osjećaj sigurnosti, poput radnih soba i soba za poslovne sastanke. Ipak, previše plave može izazvati i osjećaj tuge ili melankolije. S druge strane crvena, koja je topla boja, potiče cirkulaciju, ubrzava puls, zagrijava, mogli bismo reći da je prirodni stimulans, boja ljubavi i strasti, ali isto tako može biti boja opasnosti i upozorenja - objašnjava nam profesorica Šarić, naglašavajući kako pored toga što svaka boja djeluje drugačije, boje također djeluju i međusobno jedna na drugu pa je važno pripaziti na karakteristike svake pojedine boje kako bismo uspjeli stvoriti harmoničan dojam. Pa čak i onda kad želimo namjerno stvoriti potpuni kaos.

- Zelena je također hladna, opuštajuća boja, ali ima i revitalizirajući efekt. Povezujemo je s osjećajem pozitivne energije, asocira nas na mladost, zdravlje, rast, ponovno rađanje. Okruženi zelenom rijetko ćemo se osjećati loše, osim ako se radi o tmurnim i previše fluorescentnim nijansama. Žuta, kao boja sunca, unosi radost i životnu energiju, to je boja koja budi vedrinu, potiče na dobro raspoloženje, ali ako je preintenzivna i u prevelikim količinama, može djelovati zamarajuće i izazivati nervozu pa s njom treba biti oprezan. Narančasta je također topla, zbog svoje živahnosti i energije olakšava komunikaciju, potiče apetit i ubrzava metabolizam pa je preporučljivo koristiti je u blagovaonicama. Ili ne, ovisi što želimo - smije se profesorica Šarić.

Ljubičasta je, nastavlja svoje izlaganje, boja koja potiče maštu i kreativnost, nadahnjuje, duhovno i intelektualno, dovodi se u vezu s nepoznatim, nadnaravnim, božanskim. Ako se radi o svijetloj ljubičastoj, može biti opuštajuća i sanjarska, dok zagasitije nijanse djeluju duboko i pomalo mistično. Manjka li nam inspiracije i kreativne energije - a bavljenje kreativnim aktivnostima, kako je znanstveno dokazano, potiče stvaranje serotonina - okružimo se ljubičastom, savjetuje nam profesorica Šarić za kraj.


Prijedlozi i ideje izneseni u ovom članku nisu navedeni kao zamjena za psihijatrijsko ili psihološko savjetovanje i terapiju, nego samo kao pomoć u podizanju raspoloženja. Osjećate li simptome povezane s depresivnim i tjeskobnim stanjima - ako se osjećate tužno, bespomoćno, bezvrijedno i beznadno gotovo svaki dan, ako ste izgubili interes za stvari u kojima ste prije uživali, ako gotovo svaki dan, veći dio dana, nemate energije, patite od čestih napadaja plača, imate poteškoća s koncentracijom, pamćenjem detalja ili donošenjem odluka, redovito se osjećate nemirno, razdraženo ili se lako iznervirate - preporučujemo vam da se posavjetujete s liječnikom.

Pratite Stil na Instagramu i Facebooku!

20. studeni 2022 19:05