Overlay
mylo

Održiva moda ili mazanje očiju: hoće li ekološka koža od gljiva spasiti planet ili je riječ o još jednoj manipulaciji?

Piše Marija Mlačić
Foto Owen Humphreys/AFP
7. prosinca 2021. - 08:50

Među najvažnijim temama na ovogodišnjoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 našla se i moda. Iako u kontekstu globalnog zatopljenja najčešće govorimo o naftnoj industriji i prometu kao vodećim zagađivačima, proizvodnja odjeće nalazi se odmah iza njih.  Osim što su održani brojni paneli, u Glasgowu je postavljena i izložba ekološki prihvatljivih materijala koje u svojim kolekcijama koristi Stella McCartney poznata upravo po promicanju održive mode.

Kćer Paula McCartneya odrastala je u obitelji u kojoj se o očuvanju prirode pričalo puno prije nego što je to postao fokus svjetskih lidera, otprilike kada je on to trebao biti, dok smo još mogli napraviti više da spasimo planet. Svjetonazore u kojima je odgajana, ova vegetarijanka je prenijela u svoj brend i u preko 30 godina karijere nikada nije koristila prirodnu kožu. Među materijalima izloženima u umjetničkoj galeriji tako se našla i koža napravljena u potpunosti od micelija gljiva. 

image
Owen Humphreys/AFP

Kao jedan od najprodavanijih proizvoda na svijetu, životinjska koža je izvor oko 80 milijuna dolara godišnje, ali i emisije tona i tona CO2. Osim toga u njenoj proizvodnji se koriste brojne otrovne kemikalije koje se zahvaljujući slabijim regulacijama u zemljama trećeg svijeta gdje se odvija većina proizvodnje otpuštaju u vode i nepovratno uništavaju zdravlje ljudi uključenih u proizvodnju i konačnici cijele planete. Sve to dovelo je do žestoke kritike po pitanju upotrebe ovog materijala, ali je prečesto izgledalo kao da mu nema alternative.

Dizajnerica i osnivačica Instituta održive mode Ivana Biočina upozorava kako ponekad etiketa koju ima neki proizvod ne odražava stvarno stanje stvari. “Ekološka koža, kako se nazivaju neki umjetno dobiveni materijali, spada u lažnu marketinšku kategoriju, tzv. greenwashing.” Riječ je o spinu kojim se kupce pokušava navesti na krive zaključke o podrijetlu i načinu proizvodnje proizvoda, a zbog porasta društvenog interesa za ekologiju sve se više koristi u modnoj industriji.

Što je onda mylo, tj. koža od micelija gljiva i spada li u tu domenu? Riječ je o materijalu prilagođenom veganima, a proces njene izrade uklapa se u duh kružnog gospodarstva i potpuno je održiv. Štoviše, na kraju svog životnog ciklusa ovo prirodno vlakno je biorazgradivo i može se odlagati kao poljoprivredni otpad. Zamjenom prirodne kože ovom, također se ide u smjeru smanjenja potrebe za stočarstvom kao jednim od velikih izvora zagađenja. U tom smislu mylo je odlična zamjena. Biočina ipak upozorava na određene praktične probleme kada je riječ o njenoj proizvodnji. 

“Mylo nije dostupan ni jednom manjem proizvođaču. Stella McCartney odgovorno pristupa svojoj proizvodnji, ali ne mogu si svi priuštiti njezinu odjeću. Još veći su problem neke druge modne kompanije koje zakupe ogromne količine materijala, ali ga koriste tek djelomično. Opet je riječ o štetnoj ekološkoj manipulaciji gdje kupci misle da postupaju odgovorno odabirući određeni brend, dok on ne stremi održivosti”, objašnjava dizajnerica.

Sve više ljudi, posebno mladih, sa zazorom gleda na brzu modu i ne žele je podržavati što su prepoznali i takvi brendovi. Međutim, umjesto da promjene način svoje proizvodnje i prihvate da je model beskonačnog rasta potpuno neodrživ oni ulažu u metode kojima će zamaskirati svoj način poslovanja.

“Klimatska kriza je najsloženiji problem s kojim smo se kao civilizacija suočili. Nemoguće je očekivati da će tvorci postojećeg stanja biti nositelji napretka, oni će učiniti sve da zadrže status quo a da se to ne vidi, a potrebne su nam korjenite promjene”, objašnjava Biočina i dodaje kako su upravo mladi ti na koje u tom smislu možemo računati. Ne mijenja se modna industrija zato što shvaća da šteti okolišu nego jer mladi polako postaju njezini potrošači. Obećanja koja se navode u Glasgowu nisu obećavajuća – previše su do sada puta dana, previše puta nisu ostvarena. Rokovi koji se sada navode kao krajnji cilj nisu dovoljni sami po sebi, ali isto tako ne postoji ni garancija da će biti ispunjeni. Upravo suprotno, negativne brojke kao što je upotreba poliestera eksponencijalno rastu.

“Problematično je sve što se proizvodi masovno i jeftino. U tom su procesu radnici, potrošači, životinje, resursi i okoliš podložni isključivo profitu. Jedino rješenje je dubinska promjena u kojoj ćemo prihvatiti da svega treba biti manje i da treba biti skuplje, ali to ne znači i da održiva moda mora biti skupa. Ona je i čuvanje stvari koje imamo i kupnja u second-hand dućanima, najvažnija je svijest i volja”, zaključuje naša sugovornica.

Pratite Stil i na Instagramu!

27. siječanj 2022 22:35