Overlay
15810772
12 najboljih

Svi pričaju što trebate izbaciti iz prehrane, a mi vam savjetujemo što trebate jesti baš svakog dana! Na popisu je i spiza dobro poznata u Dalmaciji

Piše Stil
Foto Shutterstock
16. siječnja 2021. - 16:11

Siječanj, taj asketski mjesec pun kajanja zbog pretjerivanja u prosinačkom obilju za mnoge podrazumijeva prehrambene restrikcije. Međutim, mi vjerujemo kako je zima, sa svim izazovima koje nam nosi, vrijeme u kojem treba biti blag i pažljiv prema sebi i svom tijelu pa ćemo vam, dok svi pričaju samo o tome što sve ne biste trebali jesti, navesti čega biste trebali jesti još više.

Dolje restrikcije, živjela zdrava prehrana! A i od nje se da složiti sasvim ukusna i zakusna jela. Idemo se ipak najprije uputiti i podsjetiti čega nam to ne bi smjelo nedostajati u prehrani, a po nekima bismo ove namirnice trebali jesti (gotovo) svakodnevno. Poslušate li nas, odnosno britansku stručnjakinju za prehranu Alexandru Walker Jones čije (na relevantnim medicinskim istraživanjima utemeljene) savjete prenosimo, nećete imati mjesta za sav onaj junk food od kojeg se debljate i loše osjećate.

1. Crvene i ljubičaste bobice (borovnice, kupine, acai, goji, trešnje, jagode, maline), jer imaju snažna antioksidativnih svojstava. Studija Američkog udruženja za rak provedena na gotovo 100 000 muškaraca i žena otkrila je da oni koji jedu najviše bobica imaju znatno manje izgleda za smrt od kardiovaskularnih bolesti.

2. Mahunarke (grah, slanutak, soja, leća, grašak), jer su sastavni dio prehrane svih naroda na popisu najdugovječnijih, a pripisuju im se i svojstva ujednačavanja hormona i regulacije apetita. Osim toga, hranjivi su i zasitni te kao stvoreni za okrepljujuća zimska jela.

3. Orašasti plodovi (bademi, orasi, lješnjaci, pistacije, brazilski i indijski oraščići, makadamija), jer konzumacijom samo šake orašastih plodova dnevno nije povezano samo s velikim smanjenim rizika od kroničnih bolesti poput bolesti srca i dijabetesa, već je i sasvim neutemeljeno povezana s debljanjem, štoviše, rezultati nekih istraživanja ukazuju na povezanost između konzumacije orašastih plodova, vitkijeg struka i manjeg rizika od pretilosti

4. Sjemenke lana, jer prema studiji američkih liječnika samo nekoliko žlica mljevenog lana (dodanih u smoothie ili pekarski proizvod) uzrokuje veće sniženje krvnog tlaka i rizika od moždanog udara nego uvođenja dnevnih aerobnih vježbi izdržljivosti.

5. Druge sjemenke (chia, sjemenke konoplje, bundeve, sezama, komorača), jer su izvrsni izvori vlakana i omega-3 masti te je za antioksidativni učinak dovoljno dodati ih hrani u manjim količinama, bez bitnog utjecaja na okus jela.

6. Datulje, jer unatoč visokom udjelu šećera imaju iznenađujuće nizak glikemijski indeks, što znači da nemaju dramatičan učinak na razinu šećera u krvi, a istovremeno poboljšavaju razinu triglicerida i antioksidativnog stresa. Osim toga, zbog visoke razine prehrambenih vlakana i polifenola, pružaju izvrsnu potporu zdravlju probavnog sustava. A i sjajan su slatkiš. 

7. Povrće iz obitelji krstašica (brokula, prokulice, kelj, cvjetača, kupus, rotkvica, rukola, repa, hren), jer sadrže sulforafan odgovoran za zdravlje mozga, očuvanje vida, zaštitu od slobodnih radikala i opasnih spojeva iz okoliša, kao i za liječenje i sprečavanje rasta raznih vrsta raka . Krstašice je važno jesti baš svaki dan kako bi razinu sulforafana bila na učinkovitoj razini. Osim toga, nije svejedno na koji ih način jedemo: enzim potreban za stvaranje ovog spoja uništava se zagrijavanjem, no fascinantno je, što, ako usitnite brokulu ili cvjetaču i ostavite ih da odstoje otprilike 45 minuta prije termičke obrade, enzim će imati dovoljno vremena za obaviti svoj posao.

8. Cjelovite žitarice (ječam, smeđa riža, kvinoja, zob, proso, tjestenina od cjelovite pšenice, divlja riža), jer sadrže vlakna važna za održavanje ravnoteže crijevne flore. 

9. Začini (kurkuma, kim, cimet, đumbir, šafran, klinčići, kardamom, čili u prahu, muškatni oraščić, korijander), jer uključivanje začina i bilja poput ružmarina ili đumbira možemo smanjiti štetu koju našem DNK nanose slobodni radikali.

10. Lisnato povrće (špinat, salata, blitva), jer ne samo da su lako probavljivi, jeftini i ukusni nego usporavaju procese starenja u mozgu. A i baka bi vam bila zadovoljna.

11. Fermentirana hrana (kiseli kupus, tempeh, kombucha, kefir), jer sadrži prirodne probiotike koji mogu pomoći u podržavanju crijevnog mikrobioma.

12. Morske alge (nori, dulse), jer mogu smanjiti rizik od karcinoma, osobito raka dojke (za više od 50 posto), jer sadrži vrijedne fitonutrijente koji se ne mogu naći u bilo kojoj drugoj hrani, zbog visoke razine vlakana, polifenola, polisaharida i karotenoida i zato što je vrijeme da, ako već niste, konačno zavolite sushi.

23. veljača 2021 20:20