Zgrada u centru Zagreba u kojoj živi državni tajnik iz Ministarstva graditeljstva Željko Uhlir, predsjednik zagrebačkog HNS-a, koji je radio na Zakonu o obnovi i vlasnik je "tri stana i suvlasnik podruma, njegov sin vlasnik još jednog stana, a otac vlasnik jednog podruma", iskoristila je 102,6 tisuća kuna državne pomoći za zaštitu i popravke koji su nastali u potresu u ožujku. Podigli su u međuvremenu i kredit od 1,7 milijuna kuna, kaže državni tajnik Uhlir, te računaju na "refundaciju dijela novca (od državne i lokalne samouprave) koji će iskoristiti za konstrukcijsku sanaciju".
"Pozdrav svima, to je moja zgrada. Radimo sami s kreditom i pričuva je dignuta na 17 kuna po četvornome metru. Krenuli smo s radovima na konstrukcijskoj obnovi u rujnu. Zgrada je imala velika oštećenja. Sva sreća da smo kritične točke ojačali prije drugog većeg potresa... Računamo na refundaciju prema Zakonu o obnovi, tako da će taj financijski pritisak biti relativno kratko. Ali stanje zgrade nije dopuštalo čekanje", napisao je na društvenim mrežama u grupi posvećenoj potresu u Zagrebu Uhlir, koji često daje savjete putem spomenute grupe.
S obzirom na to da se vladajući pozivaju na visok stupanj transparentnosti prilikom obnove koja slijedi, zanimalo nas je koliko je novca već povukla zgrada u kojoj je suvlasnik državni tajnik koji je radio na samom Zakonu o obnovi, a pitali smo i pravne stručnjake kako gledaju na tu situaciju.
Anamarija Musa, profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu, kaže da je važno u takvim situacijama unaprijed deklarirati vlastiti interes.
- Treba unaprijed transparentno sve članove, primjerice, radne skupine koja radi na zakonu, upoznati sa svojom pozicijom, odnosno svojim interesom. Nije nužno da se dužnosnik uvijek izuzme od odlučivanja. Sjećamo se slične situacije s bivšim ministrom financija Borisom Lalovcem koji je imao kredit u švicarcima, a sudjelovao je u izradi upravo tog zakona. Dakle, transparentnost je ključ - ističe profesorica Musa.
Sve nedaće obnove
Predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Sanja Barić, smatra da u takvom slučaju dužnosnik mora javno reći u kakvoj se situaciji nalazi.
- Dužnosnici na javnim funkcijama moraju biti oprezni. Nekad je dovoljno radno tijelo, koje je, primjerice, radilo na zakonu, upoznati s vlastitom situacijom. Dakle, time bi dužnosnik drugim članovima omogućio da kontroliraju objektivnost same regulative. Ne moraju se i ne mogu svi uvijek izuzeti od odlučivanja, ali osnovna je ideja sprečavanja sukoba interesa druge javno upoznati s vlastitom pozicijom kako bi se postigla transparentnost i omogućio nadzor - kaže Barić.
Prvi čovjek Fonda za obnovu Damir Vanđelić kaže da će zahtjev zgrade u kojoj je suvlasnik Uhlir biti tretiran na jednak način kao i svi ostali.
- Njegov zahtjev neće moći ni na koji način biti u prednosti i imat će isti tretman kao i svi ostali zahtjevi - kaže Vanđelić.
I samog Uhlira pitali smo kako objašnjava svoju poziciju s obzirom na to da je radio na samom zakonu.
- Sredstva za konstrukcijsku obnovu sjest će na račun zgrade kod upravitelja GSKG-a i osobno sam građanin i suvlasnik u zgradi kao i svaki drugi koji se našao u zgradi koja je stradala u potresu. To da sam diplomirani inženjer građevine i statičar po specijalnosti te da osobno prolazim kroz sve nedaće obnove trebalo bi biti pozitivno iskustvo za sve koji očekuju kvalitetnu upravu - odgovorio nam je Uhlir.
Dodao je da on stanuje u toj zgradi.
- Ta zgrada je jedna od tipičnih koje su dvadesetih godina bile projektirane i građene bez uzimanja u obzir potresnog opterećenja. Nosiva struktura zgrade je iz zidane građe (opeka) i drvenih greda. Moja obitelj je vlasnik nekoliko stanova u toj zgradi jer je ona prije Drugoga svjetskog rata bila u našem vlasništvu. Zgrada je zadobila djelomično teška oštećenja i bila je potrebna žurna sanacija. Osim što su pali zabatni zidovi i dimnjaci, raspao se dio krovne konstrukcije, urušila su se dva svjetlarnika te su na dijelovima zgrade ispucali nosivi zidovi i podesti na stubištu. Sva sreća što smo kritične dijelove uspjeli sanirati ili barem pridržati prije drugog jačeg potresa. Novi dimnjaci su nam proradili dan prije Badnjaka, tako da smo jedno vrijeme bili bez grijanja - objasnio je Uhlir.
U Ministarstvu su nam rekli da je za tu zgradu isplaćen iznos od 102,6 tisuća kuna za takozvane hitne intervencije.
"Navedeni iznos je isplaćen na račun GSKG-a d.o.o. U ovom Ministarstvu nije zaprimljen zahtjev za sufinanciranje konstrukcijske obnove zgrade u Kačićevoj 6", stoji u odgovoru iz Ministarstva.
Pojedinci iz zgrade koristili su i mogućnost sufinanciranja kupnje kondenzacijskih bojlera, ali kažu da to nije bio državni tajnik.
"Fond je zaprimio šest zahtjeva za sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera (iznos subvencije iznosi do 8000 kuna po bojleru), a odnose se na stanove koji se nalaze u zgradi u Kačićevoj. Niti jedan od tih zahtjeva nije podnio Željko Uhlir", navodi se u odgovoru Lidije Tošić, voditeljice Službe za odnose s javnošću pri Fondu.
- Ja, ni itko od moje obitelji nije koristio mogućnost sufinanciranja kupnje bojlera - dodao je Uhlir.
Kaže da "zgrada ima dvije oznake, žutu i crvenu, jer su sami suvlasnici na zadnjem katu tražili zbog jakih oštećenja dodatni pregled".