StoryEditor
Svijetsmjena na vrhu

Prvi Bidenovi potezi mogu se podijeliti na: a) one za ‘domaću uporabu‘ i na one koji će odjeknuti u svijetu; b) na posljedice Covida-19 i Trumpa

Piše Hrvoje Prnjak
20. siječnja 2021. - 15:06
Joe BidenJim Watson/AFP

Prvi potezi novog američkog predsjednika Joea Bidena, slažu se brojni analitičari, zapravo će se odnositi na "popravljanje štete" i saniranje posljedica ere trumpizama. A tu posla, reklo bi se, ima preko glave...

Neki analitičari će reći da će mu taj posao odnijeti i dobar dio prve godine mandata, uostalom, i sam je najavio "dekonstrukciju Trumpove politike".

Kako god, prvi dani na novom radnom mjestu za Bidena će značiti povlačenje i ukidanje brojnih odluke svog prethodnika koje utječu i na život Amerikanaca, a još više na međunarodne odnose i ulogu SAD-a u svijetu.

Od imigracije, klimatskih promjena, pa do rješavanja krize izazvane koronavirusom, kojega je Donald Trump, sjećate se, dugo nijekao, da bi se na koncu i sam zarazio, a onda se ekspresno oporavio...

Očekuje se tako da će Biden ponovno pridružiti SAD Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, zaustaviti povlačenje SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ukinuti zabranu putovanja koje su se odnosile na nekoliko većinski muslimanskih zemalja, a najvjerojatnije će se i vratiti sporazumu s Iranom, makar ovo posljednje neće biti jedan od prioriteta u prvim danima.

Kako sad stvari stoje, Biden je voljan ograničiti deložacije i ovrhe za trajanja pandemije, proširiti sadašnja ograničenja studentskih zajmova...

Naravno, druga je tema hoće li se ukidanje zabrane ulaska muslimanskim (i)migrantima odraziti na to da Amerika primi više bliskoistočnih izbjeglica. Jer odgovor nije teško naslutiti... 

Kako je kazao prvi čovjek Bidenovog ureda Ron Klain, najavljujući prvih 10 dana novog predsjednika, trebat će "promijeniti tijek epidemije Covida-19, boriti se protiv klimatskih promjena, promovirati rasnu ravnopravnost, obnoviti gospodarstvo".

A sve s ciljem ustavne obnove uloge predsjednika koju je, po njima, Trump svojim potezima derogirao.

image
Stephanie Keith/AFP

Već drugog Bidenova dana na vlasti, potpisat će mjere usredotočene na rješavanje pandemije Covida-19, uključujući načine kako pomoći školama i poduzećima da se sigurno otvore, kroz proširivanje testiranja i uspostavu jasnijih standarda javnog zdravstva.

Idući planirani zadatak fokusiran je na pružanju ekonomske pomoći obiteljima koje su najviše pogođene krizom.

Biden također planira započeti reformu kaznenog pravosuđa, proširiti pristup zdravstvenoj zaštiti i raditi na ponovnom spajanju obitelji razdvojenih granicom...

Bidenu vjetar u jedra jamči činjenica da njegovi demokrati imaju većinu i u Zastupničkom domu Kongresa, kao i u Senatu, što mu daje alate za provođenje svog programa u cjelini.

No, njihov prvi zadatak će ipak biti Trumpov "impeachment" (Zastupnički dom ga je već dvaput opozvao, ali to – tada većinski republikanski - Senat u veljači 2020. nije potvrdio) , što bi moglo rezultirati onemogućavanjem ponovne kandidature Trumpa, a to je za njega u ovom trenutku veća briga čak i nego eventualna zatvorska kazna.

Među povjesničarima koji ocjenjuju izazov s kojim se upravo suočava Biden, biografkinja Roosevelta i Lincolna, Doris Kearns Goodwin, rekla je za Washington Post da su upravo "ovakve krize" prigoda za dokazivanje liderskih osobina.

"Svi predsjednici koje pamtimo, nosili su se s krizom. Kada vam se pruži ta prigoda, pitanje je samo: jeste li spremni za taj trenutak?"

Njegov 36-godišnji senatorski staž i potpredsjedničko iskustvo bili su itekakva priprema za 78-godišnjeg Bidena.

I dok se analitičari diljem svijeta natječu u "predviđanju" kako će to vladati Biden i što će njegova era na čelu SAD-a značiti za sve ostale, bivši američki ministar rada i sveučilišni profesor Robert Reich tvrdi:

"Stalno slušam da će Joe Biden vladati iz 'centra. Ali to nije moguće u ovakvoj političkoj realnosti, jer okončanje 'trumpizma' traži radikalniju akciju".

"Ne postoji sredina između laži i činjenica. Ne postoji pola točke između građanskog diskursa i nasilja. Ne postoji srednja vrijednost između demokracije i fašizma", upozorava Reich na neodrživost nekakvog "srednjeg kursa".

Iako oni koji govore da će Biden morati držati se centra, jer će u Kongresu imati tanku većinu, a usto i republikansku oporbu koja je otišla udesno, Reich ističe:

"Radio sam za nekoliko demokratskih predsjednika koji su trebali republikanske glasove za ono što su željeli učiniti. Ali republikanci koji su sada u Kongresu nisu nimalo nalik onima s kojima sam ranije imao posla... Ne postoji 'središte' između njihovog i svijeta koji se temelji na stvarnosti".

Pritom dodaje i podatke iz anketa koji kažu da više od pola republikanskih birača – gotovo 40 milijuna ljudi – i dalje vjeruje da je Trump pobijedio na izborima; 45 posto njih podržava i pohod na Kapitol; dok 57 posto kaže da bi Trump trebao biti predsjednički kandidat Republikanaca 2024. godine...

Dakle, Biden danas ulazi u Bijelu kuću, ali Trumpov duh i dalje ostaje oko nje.

image
Mandel Ngan/AFP
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

07. ožujak 2021 05:21