Život danas leti neviđenom brzinom, a trenutci slobodnog vremena kao da protječu nekim još bržim tempom pa je sasvim suludo trošiti ih na pretraživanje TV programa i streaming servisa u potrazi za zanimljivim i kvalitetnim sadržajem. U šumi filmova i serija s kojima smo svakodnevno bombardirani, teško se snaći, a zbog enormne količine materijala mnogi nam od njih, itekako vrijedni naše pažnje, prolaze ispod radara. A za neke smo možda jednostavno bili premladi kad su se počeli prikazivati. Stoga smo vam odlučili kroz seriju članaka ukazati na neke od serija koje su ostavile značajan trag u povijesti televizije (i streaming servisa, naravno). Cilj nam nije dati vam recenzije s težinom kritičarskog osvrta, već vas motivirati da pružite priliku materijalu koji dosad niste gledali te vam, možda, ponuditi novu perspektivu za sagledati ono što ste već pogledali. Upozoravamo vas da će tekstovi sadržavati neizbježne spojlere, no trudit ćemo se da budu što rjeđi i nebitniji. A tko zna, možda će vas baš ono što vam otkrijemo natjerati da pogledate seriju koju niste planirali gledati.
S obzirom na to da je na današnji dan prije 13 godina počelo prikazivanje jedne od najcjenjenijih TV serija ikada snimljenih, sasvim je prigodno da upravo s njom počnemo. Riječ je o seriji "Breaking Bad". Godina je 2008. i veliko platno još uvijek ima primat u odnosu na male ekrane. Netflix još uvijek nema svoju produkciju, a televizija je i dalje ograničena na ustaljenu "šprancu", s laganom kvalitativnom dominacijom Foxa i HBO-a. No već godinu dana jedna druga televizija privlači sve više pažnje hvaljenom serijom "Mad Men" ("Momci s Madisona")... Kanal AMC (American Movie Classics), specijaliziran za klasične filmove, 2004. je odlučio napraviti zaokret u funkcioniranju i posvetiti se originalnoj produkciji. Rezultat toga bila je serija "Mad Men", koja je pokupila mnoga priznanja i privukla veliki broj gledatelja te je bila svojevrstan uvod u ono što će se dogoditi s početkom prikazivanja "Breaking Bada". Drugi AMC-jev projekt praktički je označio revoluciju u TV svijetu i pokrenuo selidbu kvalitete s velikog na male ekrane.
Kad sam prvi put čuo da Hal iz "Malcolma u sredini" glumi nekakvog profesora kemije koji postaje gangster nakon što dozna da ima rak pluća, a da tu seriju producira neka na našim prostorima nepoznata TV kuća, samo sam odmahnuo rukom, misleći da je u pitanju još jedan projekt koji bezuspješno pokušava replicirati sadržaj HBO-a. Nije pomoglo ni što su ga u Hrvatskoj preveli – "Na putu prema dolje". Jasno mi je da je gotovo nemoguće prevesti originalni naziv, koji predstavlja južnjački kolokvijalizam za "ući u svijet kriminala", ali teško da neka serija može imati dosadniji naziv. Unatoč svemu, jednog poslijepodneva, dok je prikazivanje treće sezone bilo u punom jeku, odlučio sam dati priliku Halu iz "Malcolma", odnosno Bryanu Cranstonu, da me zabavi sa svojim ulaskom u svijet kriminala i podzemlja.
Jedna za drugom, pred očima mi se odvrtjelo svih sedam epizoda prve sezone, a malo je reći da sam ostao oduševljen. Nevjerojatna Cranstonova gluma natjerala me da zaboravim da sam ga ikada prije gledao kako se pokušava izboriti s kaotičnom svakodnevicom života s četvero hiperaktivne djece i vječno živčanom ženom, bez obzira na to što se radnja "Breaking Bada" odvijala u istoj saveznoj državi kao i ona "Malcolma u sredini" – New Mexicu.
Najprivlačniji aspekt serije, barem meni, je narativ pojedinca koji, nakon što se nađe u teškoj životnoj situaciji, odluči izaći iz svoje "comfort zone” na poprilično ekstreman način. Vjerojatno ste se i sami ponekad zapitali koliko bi daleko bili sposobni ići kada bi se našli pred zidom, a Walter White je otišao toliko daleko da je na kraju izgubio iz vida mjesto s kojeg je krenuo. Njegov "put prema dolje" započeo je odlukom da iskoristi svoje znanje profesora kemije za proizvodnju kristalnog metamfetamina uz pomoć svog bivšeg učenika Jesseja Pinkmana (Aaron Paul) u svrhu financijskog zbrinjavanja obitelj prije svoje smrti, a završio je poprilično nisko.
Serija ima tu nekakvu HBO-ovsku "auru", u nedostatku boljeg izraza, ali je poprilično originalna. Cijeli taj izgled Albuquerquea u New Mexicu daje epizodama pomalo nadrealnu notu pa gledatelj ima dojam kao da se radnja odvija u nekom paralelnom svemiru. Nešto slično kao u Lynchovu "Twin Peaksu", samo u drugom smjeru. Odnosno, umjesto malog mjestašca na sjeverozapadu SAD-a koje ostavlja dojam zatvorenosti i tjeskobe, u "Breaking Badu" imamo dojam beskrajne pustoši iz koje nikada ne bismo uspjeli izići i u kojoj mnogo toga nedopuštenoga može proći nekažnjeno, što uglavnom i jest slučaj s likovima iz Walterovog svijeta.
Transformacija Waltera Whitea iz skromnog profesora kemije koji je karakterno sličan Halu iz "Malcolma" (u pitanju nije samo moj dojam, već je jedno vrijeme bila aktualna teorija da su serije zaista povezane, odnosno da je Walter zapravo Hal koji je napustio obitelj i promijenio ime) u gospodara podzemlja i jednog od najmoćnijih dilera u New Mexicu uistinu je fascinantna, a etape njegova razvoja detaljno su i kvalitetno popraćene.
Već smo vam najavili spojlere pa ću reći da, kako se serija primiče kraju, Walter postaje sve negativniji lik i s vremenom biva toliko uvučen u kriminalne radnje da gubi fokus zašto je uopće ušao u biznis s drogom. Ali ako za potrebe zabave možete isključiti sve ono što znate o zakonu, moralu i civiliziranom ponašanju, postoji velika šansa da do kraja ostanete na njegovoj strani. Stvar je u tome da se kroz pet sezona družite s Walterom i s njim prolazite kroz "sito i rešeto”, konstantno se pitajući što biste učinili da ste na njegovom mjestu. I da, lako je reći da se ne biste doveli u takvu situaciju ili da biste prestali kada bi sve otišlo predaleko, ali možete li zaista biti sigurni u to?
Iako mu motiv ulaska u narkopodzemlje nije bio preuzimanje tuđeg posla, nego zbrinjavanje obitelji, White se već na samom početku svoje kriminalne karijere morao suočiti s okorjelim kriminalcima pa je vrlo brzo morao pribjeći načinu rješavanja stvari koji mu nije bio ni poznat ni drag, a koji ga je s vremenom pretvorio u potpuno drugu osobu i zbog kojeg je njegova obitelj s vremenom počela ispaštati. Zbog svega što je napravio kroz sedam sezona netko će ga se do kraja serije odreći, a netko će ostati na njegovoj strani, braneći ga kako je u sve ušao samo kako bi zaradio dovoljno novca za normalan život svoje obitelji nakon njegove smrti od uznapredovalog karcinoma.
Dinamična radnja i brutalne scene koje gotovo nikada ne očekujete, a koje vam se definitivno urežu u sjećanje, malo će koga ostaviti ravnodušnima, a sjajna gluma glumaca koji u to vrijeme (a ni danas) nisu bili poznati široj javnosti seriji daju jednu drukčiju dimenziju i čine je "stvarnijom". Tvorac serije Vince Gilligan specifično je popunio glumačku postavu sa što više komičara jer je smatrao da je takav tip glumaca idealan za prikaz crnog humora, koji je sveprisutan u seriji. Tu se posebno izdvojio lik odvjetnika Saula Goodmana, kojeg glumi sjajni Bob Odenkirk i koji je kasnije dobio i svoj spin off. Da budem iskren, nikada nisam prihvatio "Better Call Saula", jer je u prve dvije sezone, koliko sam ga pratio, djelovao više kao pokušaj da se ne izgubi "Breaking Bad" gledateljstvo nego kao serija koja ima nešto posebno za reći. Ipak, mora se naglasiti da je serija izuzetno hvaljena, ne samo od kritičara, već i od ljudi koji nikada nisu gledali "Breaking Bad".
A što se tiče "Breaking Bada", da zaključim, iako ima svojih mana, koje se najviše ogledaju u povremenom rastezanju radnje, pogotovo u posljednjoj sezoni, riječ je o istinskom remek-djelu koje svaki ljubitelj filma i televizije mora pogledati jednom u životu. Radi se o pravom materijalu za "bingeanje" koji bi vas mogao šokirati, nasmijati i nagnati da sebi postavite mnoga pitanja. A čak i ako niste osoba koja se previše osobno involvira u serije i koja televizijske uratke ocjenjuje isključivo na temelju radnje, vjerujem da vas priča o Walteru Whiteu neće razočarati.