Overlay
BORA AKSU. Ready to wear fall winter 2021-22;LONDON february 2021,,Image: 592204159, License: Rights-managed, Restrictions: Supplied by AVALON.RED - Fee Payable Upon Reproduction - For queries contact Avalon - sales@avalon.red London: +44 (0) 20 7421 6000 Florida: +1 239 689 1883 Berlin: +49 (0) 30 76 212 251, Model Release: no, Credit line: Avalon.red/Avalon/Avalon Editorial/Profimedia
žensko pitanje

Nejednakost je utkana u društvo: Dan žena je za nama, uskoro i mjesec, ali problemi ostaju - žene su u lošijem položaju u skoro svakom segmentu života

Piše Eda Vujević
Foto Avalon.red/Avalon/Avalon Editorial/Profimedia
28. ožujka 2021. - 13:25

Međunarodni dan žena je, kao i uvijek, došao i prošao no svi problemi s kojima se suočavaju žene, osobito u svjetlu mučnih problema vezanih za globalnu epidemiju korone, ostali su što podcrtava nejednakost koja je utkana u veliki dio društva, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Prigodničarski govori, stereotipne akcije, pokoji cvijet ili bombonijera ne mogu uljepšati tmurnu sliku u kojoj živi 'ljepša polovica' ljudi.

- Žene su u prvim redovima borbe protiv pandemije te ih ona više pogađa. Ne možemo dopustiti nazadovanje; moramo se i dalje zalagati za pravednost i jednakost. Stoga je EU stavio žene u središte oporavka i obvezao države članice da uključe rodnu ravnopravnost u ulaganja koja se financiraju iz Instrumenta za oporavak i otpornost - kazala je uoči Dana žena Věra Jourová, potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Europske komisije.

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli dodala je da ‘unatoč nerazmjernom učinku krize uzrokovane bolešću COVID-19 na život žena, ta nam situacija mora poslužiti kao prilika.’

- Odlučni smo u tome da pojačamo svoja nastojanja, napredujemo i ne dopustimo nazadovanje u pogledu ostvarenih pomaka kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti - kazala je Dalli. No to su, kao i uvijek, tek lijepe želje. Stvarnost pak... Ona je znatno manje optimistična.

Europska komisija je objavila izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za ovu godinu koje pokazuje negativan učinak pandemije bolesti COVID-19 na žene. Pandemija je pogoršala postojeće nejednakosti između žena i muškaraca u gotovo svim područjima, u Europi i šire, te su iščeznuli teško ostvareni pomaci iz proteklih godina. Pritom rodna ravnopravnost nikad nije imala toliku važnost u politici EU-a te je Komisija uložila velik trud kako bi provela strategiju za rodnu ravnopravnost, koja je donesena prije godinu dana. Radi bolje preglednosti razvoja situacije u svakoj od 27 država članica, Komisija je pokrenula i portal za praćenje strategije za rodnu ravnopravnost. No kakvo je stanje, gledano očima Europske komisije?

Države članice zabilježile su nagli porast nasilja u obitelji. Primjerice, broj izvješća o nasilju u obitelji u Francuskoj povećao se za 32 posto u prvom tjednu ograničenja kretanja, a u Litvi za 20 posto u prva tri tjedna. Irska je zabilježila peterostruko povećanje broja prijava povezanih s nasiljem u obitelji, a španjolska tijela izvijestila su o porastu broja poziva u prva dva tjedna ograničenja kretanja za 18 posto. U to isto vrijeme, žene su bile na prvoj liniji borbe protiv pandemije. Čak 76 posto zdravstvenih i socijalnih radnika i 86 posto radnika u području osobne njege u zdravstvu - čine žene. Pandemija je u tim sektorima izazvala dosad nezabilježen porast radnog opterećenja, zdravstvene rizike i probleme u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Usprkos enormnom opterećenju, pandemija je teško pogodila žene na tržištu rada.

Žene su zastupljenije u sektorima koje je kriza najviša pogodila, a to su maloprodaja, ugostiteljstvo, skrb i rad u kućanstvu jer se ti poslovi ne mogu obavljati na daljinu. Žene su imale i više poteškoća pri ponovnom uključivanju na tržište rada tijekom djelomičnog oporavka prošloga ljeta, a stope zaposlenosti povećale su se za 1,4 posto za muškarce, ali samo za 0,8 posto za žene u razdoblju od drugog do trećeg tromjesečja prošle godine.

Iz lanjskog izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vidi se da prosječni jaz u plaćama žena i muškaraca iznosi 12,74 posto, ali i da žene imaju manju plaću u 16 od ukupno 19 područja djelatnosti. Osobito izraženi raskoraci u plaćama prisutni su u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 27,75 posto, te u trgovini na veliko i malo - 21,66 posto. Ako se navedeni podaci dovedu u kontekst sa zastupljenošću pojedinog spola u konkretnoj djelatnosti, dolazi se do zaključka da su u tim područjima zastupljenije žene, što upućuje na veću zastupljenosti muškaraca na bolje plaćenim pozicijama u organizacijskoj hijerarhiji. Drugim riječima, i u tipično ženskim zanimanjima, muškarci su šefovi i bolje su plaćeni od žena.

Uza sve to, veći teret obiteljskih obveza svalio se u prvom redu na leđa žena te su žene u prosjeku 62 sata tjedno skrbile o djeci - a muškarci samo 36 sati - i 23 sata tjedno obavljale kućanske poslove, dok su muškarci kućanstvu posvećivali tek 15 sati tjedno. Čak je i Europska komisija utvrdila ono što je svima koji prate zdravstvenu krizu jasno - izniman nedostatak žena u tijelima koja donose odluke u vezi s bolešću COVID-19. Utvrđeno je, naime, da u tijelima osnovanima u okviru odgovora na pandemiju, u famoznim stožerima, ima znatno više muškaraca nego žena. Od 115 nacionalnih posebnih radnih skupina za borbu protiv bolesti u 87 zemalja, uključujući 17 država članica EU-a, njih 85,2 posto su uglavnom muškarci, u njih 11,4 posto uglavnom su žene, a samo u 3,5 posto tih stožera jednako su bila zastupljena oba spola. Dakako, to je vezano i uz podatak da na političkoj razini žene čine samo 30 posto ministara zdravstva u EU-u.

- Europa se neće oporaviti sve dok je ravnopravnost spolova ne bude središte mjera oporavka, izjavila je Carlien Scheele, direktorica Europskog instituta za ravnopravnost spolova - U toj borbi za ravnopravnost spolova, za pristup EU fondu za oporavak, države članice morat će pokazati kako njihovi planovi gospodarskog oporavka promiču rodnu ravnopravnost. Institut im u tome može pomoći pružanjem rodne statistike koja je presudna za razumijevanje različitih učinaka pandemije na žene i muškarce i procjenu gdje je novac najpotrebniji, jasno je naglasila Carlien Scheele.

No da bi pitanje ravnopravnosti žena uopće moglo biti stavljeno u žarište borbe za oporavak društva, pa i od učinaka pandemije, potrebne su političke pretpostavke za takav napor. No Hrvatska ne stoji dobro po tom pitanju – dapače, stoji loše, jako loše. Činjenica je da se zastupljenost žena u Hrvatskom saboru u zadnjih 30 godina nije podigla iznad 25 posto, a danas se Hrvatska nalazi na 97. mjestu svjetske ljestvice zastupljenosti žena u parlamentima, uz Rumunjsku, Honduras, Maroko i Pakistan. Zastupljenost žena u predstavničkim tijelima na nižim razinama je jednako loša. Temeljem rezultata prošlih lokalnih izbora udio izabranih žena u svim predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave je 24,4 posto, iako su žene na listama bile zastupljene s 41,7 posto. Što se tiče zastupljenosti žena u Europskom parlamentu, Hrvatska tu nešto bolje stoji nego "doma", pa od ukupno 12 zastupnika imamo pet žena i sedam muškaraca. U ovom, a i u posljednjem sazivu Europskog parlamenta, zastupljenost žena iznosila je 40 posto.

Da stvar u poslovnoj sferi izgleda još gore, govori i upravo objavljeno izvješće Eurostata. Hrvatska je na začelju ljestvice zemalja Europske unije po udjelu žena na menadžerskim pozicijama, koje su i na razini Unije još uvijek daleko od ravnopravnosti s muškarcima, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda. Hrvatska najlošije stoji u usporedbi s drugim članicama EU-a, s udjelom od 24 posto menadžerica, što znači da je žena otprilike tek na svakoj četvrtoj vodećoj poslovnoj poziciji. Primjerice, u Latviji je čak 45 posto, a u Poljskoj 44 posto žena na mjestima direktora i izvršnih direktora tvrtki što nama u Hrvatskoj može samo natjerati suze gnjeva na oči. Pandemija Covida-19 izazvala je promjene bez presedana u radnom okruženju, ali podaci o zaposlenim ženama i muškarcima na menadžerskim pozicijama i dalje otkrivaju poznate obrasce. Iako žene i muškarci unose različite kvalitete u krizno upravljanje, žene su i dalje daleko manje zastupljene na takvim poslovima, konstatiraju čak i u Eurostatu.

Prije tri godine objavljeni su rezultati istraživanja "Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena" autorice dr. sc. Ksenije Klasnić. Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 zaposlenih žena iz cijele Hrvatske koje žive s partnerima.

- Rutinski poslovi, svakodnevni poslovi i briga o djeci su poslovi koje dominantno obavljaju žene, kazala je tada Ksenija Klasnić - Ti su poslovi po prirodi takvi da izoliraju žene, da su neplaćeni i nisu u doticaju sa sferom dokolice kao što je to slučaj s nekim od muških poslova koji to jesu. U velikoj većini, više od 80 posto veza sve ili većinu takvih kućanskih poslova rade žene, u samo 16 posto veza ti su poslovi ravnopravno raspoređeni, tek u dva posto takve poslove većinom rade muškarci. Briga o djeci je ili isključivo ženski ili zajednički posao, ali ne i isključivo muški. Ovakva raspodjela ima brojne negativne posljedice na karijeru, profesionalni život i zdravlje žena. Ono što žene najčešće doživljavaju kao negativne posljedice sukoba obiteljskih i poslovnih obaveza su usporavanje karijere, primoranost da odustanu od prihvaćanja napredovanja, odlaske na stručna usavršavanja i putovanja", upozorila je Klasnić.

Prema njezinu istraživanju, prosječan tjedan tipične hrvatske obitelji izgleda tako da žene provode 24 sata tjedno brinući se za djecu, muškarci 10 sati, da žene 16 sati tjedno rade kućanske poslove, muškarci tek 7 sati, a dok žena na raspolaganju za ostale aktivnosti ima tek 26 sati tjedno, muškarac na raspolaganju ima čak 50 sati, duplo više. Stanje se nije promijenilo nabolje, naravno. I naravno, i neće tako skoro!

08. svibanj 2021 08:18