Overlay
15364004
noćne avanture

Kako mozak ‘priziva‘ snove i je li moguće sanjati ono što želimo? Proces sanjanja još uvijek nam je zagonetan, no neke ključne stvari su razjašnjene

Piše Stil
Foto Shutterstock
23. studenog 2020. - 11:45

Svi sanjamo, svake noći, bez obzira što se neki snova sjećaju, a neki ne, no taj nam je sveprisutni proces još uvijek vrlo zagonetan. Tek smo posljednjih desetljeća, s napretkom tehnologije poput fMRI-a koja nam omogućuje da proniknemo u moždane aktivnosti za vrijeme spavanja počeli shvaćati kako i zašto zatvorenih očiju proživljavamo svoje noćne avanture.

Kako znanstvenici još nisu potpuno sigurni koji se mentalni procesi odvijaju za vrijeme sna, sada već imaju barem približnu sliku, a kako piše Popular Science u novom broju, to bi mogao biti odgovor na pitanje kako naš mozak "priziva" snove. Je li to ujedno i čarobna formula koja će nam pomoći da sanjamo baš ono što želimo, ostaje nam isprobati. Za početak proučite što se odvija u našem mozgu dok sanjamo, bit će vam jasnije zašto nam se u snovima javljaju i ponavljaju određeni elementi i motivi. 

1. Sjećanje - snovi na površinu izvlače sjećanja pohranjena u vezama između moždanih stanica, čije oblikovanje prati hipokampus. To područje mozga dok spavamo usmjerava neurone prema sjećanjima, omogućavajući tako njihovo dugoročno čuvanje. To bi mogao biti razlog zašto stvarnost prodire u naše snove, ali i zašto se javlja u tako iskrivljenom obliku.

2. Vizija - naše najslikovitije maštarije javljaju se tijekom REM faze sna u kojoj se povećava se aktivnost u područjima mozga koji kontroliraju kretanje i obrađuju optičke inpute, poput vizualnih i motornih korteksa koji vjerojatno stvaraju ono što "vidimo" i "radimo" dok spavamo. Još nije jasno što noću pokreće ta područja.

3. Osjećaj - bademasta amigdala pomaže generirati osjećaje poput straha, bijesa i tjeskobe. I ona, kao i druge domene mozga zadužene za emocije, osobito su prpošne tijekom REM faze, što bi moglo objasniti zašto nas kad zaspemo znaju snaći prave erupcije emocija. Nagađa se da nam se to događa kako bismo "ogluglali" na ružne uspomene koje nas muče. Ponovno ih proživljavamo kako bismo im "otupjeli žalac".

4. Odluka - unatoč tome što ih naš uspavani mozak oboja teško dokučivim nijansama, snovi ipak sadrže poluracionalne misli, vjerojatno zahvaljujući područjima koja podržavaju svjesnu spoznaju. Prednji dio cingulata, polukružnog područja smještenog u centru mozga, koji utječe na motivaciju i donošenje odluka, može se uključiti dok spavamo.

5. Bijeg - tijekom REM faze utvrđeno je potiskivanje dorzolateralne prefrontalne kore, što je proces potreban za funkcije poput usmjeravanja pažnje, rješavanja problema i rasuđivanja. Ovo bi moglo objasniti zašto rijetko shvaćamo da spavamo, unatoč tome što proživljavamo najneobičnije scenarije.

16. svibanj 2021 01:23