Overlay
17556266
obračunajte se!

Nikako se ne možete riješiti suvišnih kilograma? Zaboravite gladovanje i mučenje, evo kako doznati koja je vaša najveća prepreka i kako ju savladati!

Piše Stil
Foto AFP
19. travnja 2021. - 13:17

Suvišni kilogrami vas, poput patološkog bivšeg partnera, jednostavno odbijaju napustiti? U ovom slučaju, oprostite nam što smo tako direktni, krivi ste vi. I, nažalost, i u ovom slučaju sve ima veze s osjećajima. Prema nekim istraživanjima, čak 90 posto ljudi ne shvaća da za hranom posežu zbog osjećaja, a ne zbog gladi. Savladavanje takozvanog emocionalnog prejedanja ključna je prepreka gubitku kilograma, dok su fizički aspekti mršavljenja, poput prehrane i vježbanja vrlo bitni, ali ne i jedini faktori u nastojanju postizanja vitkosti. Ta emocionalna komponenta, koje velika većina ljudi uopće nije svjesna, može nam sabotirati sav trud. Istraživanje provedeno na preko tisuću ljudi pokazalo je da 31 posto ispitanika smatra kako je nedostatak vježbe najveća prepreka gubitku kilograma, dok je njih 26 posto za neuspjeh krivi prehranu. Samo 10 posto ispitanika složilo se da je u tom procesu vrlo bitna i psihološka stabilnost.

Stručnjaci poručuju kako je za uspješan gubitak kilograma i dugotrajnu vitkost vrlo važno razumjeti zašto jedemo. Većina nas je jako emocionalno vezana za hranu, jedemo je da bismo se osjećali bolje ili da bismo se nagradili, vezujemo je uz proslave i lijepe trenutke. Bili mi toga svjesni ili ne, uvjetovani smo da hranu koristimo ne samo za prehranu, već i za utjehu. Kad jedemo obrok koji nam izaziva zadovoljstvo, oslobađa se neurotransmiter dopamin i osjećamo se dobro kad god se taj proces aktivira, pa čak i kad samo razmišljamo o takvoj hrani. Međutim, takva emotivna vezanost može imati negativne posljedice.

image
AFP

Jedan od načina detekcije i rješavanja ovog problema je vođenje dnevnika prehrane kako bismo osvijestili što zapravo sve pojedemo tijekom tjedna i kako bismo se osigurali da hranu ne koristimo kao mehanizam za utjehu ili kao nagradu, već isključivo za prehranu. Da neku hranu jedete iz emotivnih pobuda najlakše ćete prepoznati po tome što često i iznenada posežete za njom, iako vam ne pruža osjećaj sitosti i, u pravilu, nema osobitu nutritivnu vrijednost. Za takvom hranom potreba zapravo nikada ne prestaje, već je stalno želite jesti iznova. Vođenjem dnevnika prehrane može se utvrditi i koji su okidači za emotivno prejedanje, jer mogu biti različiti: stres, dosada, socijalni utjecaji, loše prehrambene navike i ono što se naziva "hranjenjem emocija" - kad uz pomoć određene hrane pokušavamo potisnuti neugodne osjećaje poput ljutnje, tuge, srama, tjeskobe, straha i usamljenosti. 

S emocionalnim prejedanjem ukoštac se možemo uhvatiti suočavanjem sa svojim osjećajima i uspostavom zdravih navika. Dok će nam za ovo rvo možda trebati psihološka pomoć, zdrave navike su isključivo u našoj nadležnosti: redovito spavanje, vježbanje, boravak u prirodi i svakodnevno opuštanje trebali bi nam postati uobičajen dio rutine.

Pronalazak novih životnih zadovoljstava zgodan je način za skretanje misli s hrane, ali i za smanjenje razine negativnih emocija i stresa - topla kupka, konstruktivan razgovor, kvalitetna knjiga, ručni rad, učenje nove vještine, meditiranje, pjevanje, sviranje, sve su to aktivnosti koje nam u užurbanom stilu života lako padaju u drugi plan, a ne bi smjele.

image
AFP

Usvajanje zdravih navika poput vježbanja, češćeg pješačenja, korištenja stepenica umjesto dizala ili joggiranja potiču oslobađanje hormona sreće, dok davanje prednosti nutritivno bogatim namirnicama pred hranom koja sadrži samo "prazne" kalorije za posljedicu ima ne samo vitkiju liniju, ljepšu kosu i kožu nego i više energije za suočavanje sa svakodnevnim izazovima pa se gubi potreba "tješenja" hranom nakon stresnih situacija. 

Emocionalnom prejedanju možemo doskočiti i tako što ćemo si smanjiti dostupnost hrane kojom se imamo običaj prejedati: nemojte je kupovati ili je, ako je već morate imati u kući, pospremite van dosega. Još jedan od načina za obuzdavanje emocionalnog prejedanja je planiranje obroka i pridržavanje točnog rasporeda vremena obroka. Bitna je stavka i konzumiranje hrane u miru, daleko od tv-a, smartphonea i drugih naprava koje nam odvlače pažnju i uz čiju distrakciju čak i nehotično pojedemo više nego smo planirali.

Iskušajte još i zadnji trik: kad vas uhvati potreba za hranom, odgodite konzumiranje za barem deset minuta te to vrijeme pokušajte ispuniti nekom smjislenom (po mogućnosti zadovoljavajućom) aktivnošću. Tako ćete dobiti priliku provjeriti kriju li se iza te potrebe za hranom glad ili emocije.

24. lipanj 2021 12:18