Overlay
15158258
‘A Call To Spy‘

U kina stiže film o indijskoj plemkinji koja je postala britanska tajna agentica, Noorina nevjerojatna priča skreće pažnju na žene u teškoj ulozi

Piše Stil
Foto IMDB
31. listopada 2020. - 19:43

Život Noor Inayat Khan, plemkinje, spisateljice i tajne agentice nalikuje nekoj izmišljenoj Hollywoodskoj priči stoga ne čudi što je nedavno ekraniziran i upravo izašao u odabranim kinima koja još uvijek rade. Film pod naslovom 'A Call To Spy' tematizira aktivnosti tri članice engleske tajne službe koje su tijekom Vichyjske Francuske djelovale na kontinentu u brojnim akcijama boreći se protiv Nacista.

Jedna od glavnih junakinja filma potomak je Tipu Sultana, muslimanskog vladara iz 18. stoljeća države Mysore Noor. Rođena je na Novu godinu 1914. u Moskvi u plemićkoj obitelji, otac joj je bio glazbenik i učitelja sufizma Inayat Khan, a majka Amerikanke Ore Ray Baker iz Albuquerquea.

Ubrzo nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, obitelj se preselila iz Rusije u London, nastanivši se u Bloomsburyju, gdje su Noor i njezina braća i sestre pohađali školu u Notting Hillu. 1920. obitelj se preselila u Francusku, gdje je Noor postala popularna dječja spisateljica. Kao da su osuđeni na vječno lutanje, obitelj se nakon 20 godina boravka ondje obitelj se preselila natrag u Veliku Britaniju uslijed izbijanja Drugog svjetskog rata.

Kako joj je otac bio sufist ona i njena braća odgajani su kao pacifisti no zbog svega što su čuli da se događa u Hitlerovoj Njemačkoj i svim drugim državama kojima zavladaju Nacisti osjetila je snažnu potrebu da djeluje. Birajući između svjetonazora da se odupire ratu ili da se bori protiv onoga što taj isti svjetonazor smatra najvećim zlom odabrala je potonje. Sufizam uostalom promovira i harmoniju među religijama i narodima.

Samo nekoliko tjedana nakon dolaska u Englesku, usprkos tome što joj je obitelj bila pacifistička, Noor se pridružila Ženskom pomoćnom zrakoplovstvu i školovala se za bežičnu operaterku. Smatrajući posao dosadnim, pridružila se Odjelu za posebne operacije, organizaciji oformljenoj u cilju unošenja nereda iza neprijateljskih linija, odnosno, kako se Churchil izrazio, kako bi "zapalili Europu" kroz špijunažu, sabotaže i uspostavljanje mreža pokreta otpora. Posebnu su ulogu u toj organizaciji imale žene, jer su se smatrale spretnijim i domišljatijim špijunima te prikladnijima za zadaće poput prenošenja poruka između okupiranih područja. 

Krenula na obuku u raznim seoskim kućama širom Engleske, a usprkos tome što je bila dobra studentica njeni mentori na ovim probnim zadacima nisu bili sigurni da im je posve dorasla. Nije bila dovoljno fizički spremna i doimala se krhkom.

Naposljetku, usprkos sumnjama poslana je na misiju kao operaterka u Francusku pod kodnim imenom Madeleine kako bi osigurala održavanje linije između dviju zemalja. Tako bi London bio upućen u akcije koje radi francuski pokret otpora i omogućili im diverzantske akcije. Očekivani životni vijek agenata poslanih na ovakve misije bio je šest tjedana, a većinom su toga bili i svjesni. Osim teških i dosadnih zadataka koji zahtijevaju upornost, akcije su bile vrlo, vrlo opasne.

Noor je bez obzira na sve to pokazala nevjerojatnu hrabrost i provela svoju odluku u djelo. Netko ju je u Francuskoj izdao Gestapu koji ju je ubrzo nakon toga uhitio i bacio u tamnicu. Danas smo dobro upoznati s njihovim metodama izvlačenja informacija od uhićenih međutim ona nije otkrila ni jedno ime niti ciljeve svoje misije. Provela je 10 mjeseci utamničena i opisana kao vrlo opasna zatvorenica. Nakon toga prevezena je u logor Dachau gdje je pogubljena. Nakon rata nagrađena je Georgeovim križem i francuskim Croixom de Guerreom sa srebrnom zvijezdom.

U filmu će nam njenu priču donijeti glumica Radhika Atpe, dok će američku agenticu Virginiju Hall tumačiti Sarah Megan Thomas. Njihovu šeficu Veru Atkins, koja je, vjeruje se, Ianu Flemingu poslužila kao nadahnuće za Miss Moneypenny, igrati kanadska glumica srpsko-hrvatskih korijena Stana Katic.

02. prosinac 2020 22:00