Overlay
18001160
supkultura

Dark academia postaje sve veći trend: pronašli smo Splićanku koja je u srodnom điru, objasnila nam je o čemu se radi i zašto više voli light varijantu

Piše Marija Mlačić
29. svibnja 2021. - 13:57

Dolazak novog milenija poklopio se s posljednjim izdisajem supkulture mladih. Čini se kako su danas svi dio mainstreama: odjeća i glazba, glavne odrednice pripadnosti nekoj skupini, postale su homogenije, granice su se u potpunosti izbrisale. U ranim dvijetisućitima još smo donekle mogli među mladima iz različitih "đireva" primijetiti razlike u stilu prema kojima bismo ih mogli "utrpati u nekakav koš", barem pretpostaviti na kakva mjesta izlaze, ali to s vremenom postaje sve teže.

Zbog nostalgije koju svi u manjoj ili većoj mjeri osjećamo, skloni smo takve promjene okarakterizirati kao loše, ali je li tako? S jedne strane možemo reći da je izgradnja osobnog identiteta koji je na bilo koji način limitirajući loša, a s druge možemo izraziti žaljenje zbog nedostatka različitosti i sklonosti ukalupljivanju koju primjećujemo kod novih generacija.

Baš zbog toga, novi smo trend na društvenim mrežama dočekali kao iznenađenje. Sve popularniji hashtag postao je "dark academia". Toliko je učestao da je čak i The New York Times napisao tekst o toj novoj, možemo li reći, supkulturi?

image
Shutterstock

"Prisutan je veliki naglasak na čitanje, pisanje, učenje i stil koji je najbolje opisati kao tradicionalni akademski s gotičkim zaokretom. Zamislite iznošene smeđe kardigane, vintage hlače od tvida, istrošenu kožnu torbu punu knjiga, tamne fotografije, poetične stihove i lubanje poredane pokraj svijeća", opisuje NYT što je to "dark academia".

Mi pak moramo primijetiti kako nije riječ o nečem osobito novom, ovaj je trend samo dobio novi zamah na novim društvenim mrežama s većim brojem korisnika – Instagramu i Tik Toku. Još od 2007., kad je lansiran Tumblr, na njemu je postojala zajednica koja je iskazivala poštovanje svemu ovome što čini "dark academiju". Odijevanje je za pripadnike ove supkulture uvijek značilo uživljavanje u lik iz romana koji trenutno čitaju, čak ako on nije riječima ni opisan, dijelile su se fotografije inspirativnih osoba iz prošlosti, maštalo se o pripadnosti nekoj umjetničkoj skupini koja je oblikovala duh svojeg vremena.

image
Shutterstock

Kada govorimo o novom trendu, samoj riječi još su gore konotacije dali modni magazini koji objavljuju upute kako prigrliti taj stil a da se u njega skroz ne uplovi, da se ne izgleda kostimirano. Time se zapravo gubi esencija ove supkulture jer ona nije bazirana na odjeći, prije možemo reći da služi onima koji unutar svoje zajednice ne mogu naći istomišljenike da se povežu i podijele svoja razmišljanja i estetiku.

U tom smislu zaključujemo kako ovdje nije ni riječ o pravoj supkulturi – teško ćete ispred srednje škole ili fakulteta naići na skupinu ljudi koji će se deklarirati kao pripadnici ovog trenda, a mnogi među njima u svojim, iz književnosti cinizmom nahranjenim dušama, ne bi ni dopustili da ih se tako lako igdje svrsta.

image
Privatna arhiva

Studentica slikarstva Umjetničke akademije u Splitu Palmina Roglić oduvijek je bila prisutna na Tumblru, a i danas je na Instagramu, te objašnjava čemu joj te platforme prvenstveno služe.

"Prije sam bila aktivna, a sad sam postala interaktivna. Komuniciram s krugom ljudi sličnih meni iz svih dijelova svijeta. Znam anegdotalno neke ljude iz Hrvatske s kojima sam također povezana, ali na isti način kao da su iz bilo koje druge zemlje. Ugodno je imati takav safe space gdje možeš pokazati svoj stil i dijeliti s nekim svoje stavove, međutim, to su sve sitne interakcije, ne svakodnevne, uglavnom da bi se prokomentiralo nešto što ne možeš s ljudima u svojoj okolini", objašnjava.

Paralelno s "dark academijom" razvio se još jedan stil kao njegova podvrsta, a riječ je o "light academiji". Palmina sebe ne svrstava ni u jedan od njih, iako joj je "light" verzija bliža.

image
Shutterstock

"Čim o nečemu govoriš kao o pokretu, znači da su ljudi uklopljeni u određujuće karakteristike i baš zato sebe ne ubrajam u to. Vjerojatno mi je zato 'light academija' i draža, ona više dolazi iznutra, iz potrebe da se prisvoji svoju ženstvenost, ali ne na općeprihvaćeni način, nego kao neku vrstu unutarnjeg senzibiliteta", kaže nam i dodaje: "Ljudi koji su tipični pripadnici supkulture prate modu po nekim određenim pravilima, dok ja više pronalazim nešto što mi iz toga paše, kao što je naglašen interes za književnost i umjetnost općenito, prigrljivanje svoje introvertiranosti sa svime što ona donosi."

Razlika između "dark" i "light academije" u tome je što prva podrazumijeva u modnom smislu tomboy stil 50-ih i androginu odjeću, zbog čega je više vezana uz gay zajednicu, pa tako i uz muške homoseksualne pisce kao što su Oscar Wilde ili Allen Ginsberg. S obzirom na to da njezini pripadnici uglavnom dolaze iz mlađe generacije, tu su i knjige koje se nalaze u školskom kurikulumu – recimo djela Franza Kafke i Williama Shakespearea.

image
Shutterstock

U likovnoj umjetnosti, što se jasno vidi i na Instagram fotografijama, javlja se novi interes za antiku i klasicizam. "Light academia" više je usmjerena na žene i ženski pogled, pa su unutar te skupine popularnije ženske autorice poput Anais Nin, Sylvije Plath, Margarite Duras i Marine Cvetajeve. Što se tiče umjetnosti, koja se, dakako, opet izražava online, inspirirana je renesansom i impresionizmom, odakle i dolazi pridjev "light".

Kako je Palmina slikarica, kaže da joj je zanimljivo tu estetiku provlačiti kroz umjetnost koju stvara. Rad kojim je trenutno okupirana vezan je uz nju osobno i u njemu se referira na antiku i feminitet.

"Estetika u mojem slučaju nije praćenje mode, nego izraz senzibiliteta, tako da je izražena i u radovima, ali na kompleksniji i manje pristupačan način. Pojavnost djela često upućuje na prostor određenog sentimenta i senzibiliteta iz kojeg nastaje, na primjer govorimo o nježnijem koloritu, krhkim materijalima, finoći poteza, ali nikad nije formalističko oponašanje."

image
Privatna arhiva

Svakako se vidi razlika između trenda koji smo uočili i opisali na početku, koji u sebi sadrži nešto konformirajuće, makar i u samom nekonformizmu, što je prikladnije generaciji Z koja ga prati, i promišljanju svega toga u zrelijoj dobi, kao što nam opisuje Palmina.

Svakako je zanimljivo uočiti da se čak i u toj mlađoj generaciji stvara jedna struja koja odbacuje uniformiranost i prepušta se intelektualizmu te da je postalo popularno sve ono što je godinama bilo mrsko svim tinejdžerima, a to je čitanje, pisanje, pa čak i sama riječ "akademija". Je li zatvaranje škola i fakulteta zbog pandemije urodilo time da su mladi svoj bunt usmjerili u ljubav prema obrazovanju?

24. lipanj 2021 12:22