StoryEditor
Slikarstvoumjetnički dokumenti

Peristil, Prokurative i Riva u optici danskih slikara 19. stoljeća na zanimljivoj maloj izložbi u Muzeju grada Splita

Piše Eda Vujević
5. siječnja 2021. - 11:12
Ove godine kupljena Kornbeckova slika  Maja Vrančić/MGS

Prije negoli je 1888. na tržište lansiran prvi Kodakov fotoaparat, ulogu fotografa zapravo su imali – slikari. Zahvaljujući njima sačuvana su lica koja su već davno napustila ovaj svijet, pejzaži kojih više nema, vedute gradova, među kojima je i Split koji je, to ne treba posebno isticati, i u 19. stoljeću bio slikarski vrlo "fotogeničan". Split i Dalmacija općenito kroz stoljeća su bili "destinacija" imućnih, ali i manje imućnih putnika, među kojima su, dakako, bili i umjetnici.

Na slici koju je upravo za 12 tisuća kuna u Danskoj na dražbi kupio Muzej grada Splita, a koju je 1874. naslikao danski umjetnik Johan Peter Kornbeck (1837. – 1894.) sačuvano je upravo to – detalj iz grada koji je u međuvremenu zauvijek promijenjen. Ovom akvizicijom, Muzej je, baš kao i prije godinu dana kad je za dvije tisuće eura kupio još jedno Kornbeckovo ulje, dobio u prvom redu dokument o nestaloj fizionomiji središta grada, ali i umjetničko djelo pri čemu dr. sc. Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti, kao važniju ističe dokumentarnu komponentu obiju slika.

Uz Branku Brekalo, ravnateljicu Muzeja, upravo je dr. Belamarić zaslužan za nabavu obiju slika, ali i za malu izložbu koja je nedavno postavljena u Gotičkoj dvorani Muzeja, a čiji naslov "Split i Dioklecijanova palača na slikama danskih umjetnika Johana Petera Kornbecka i Fredericka Emila Eckardta" dovoljno govori sam za sebe.

Prva Kornbeckova slika koju je Muzej kupio 2019., naslikana je 1873. i prikazuje peripter nekadašnjeg Dioklecijanova mauzoleja, s pogledom na južna vrata katedrale s desne i crkvicu sv. Mateja s lijeve strane, te na arhikolonat Peristila i palaču Skočibušić Lukaris u stražnjem planu. Druga, iz 1874., prikazuje motiv svakodnevnog trgovanja na mjestu jednog od nekadašnjih mjesta na kojemu se u Splitu pazarilo, u ovom slučaju na položaju današnjih Prokurativa te prostoru između Marmontove ulice i Obrova.

– Na slike koje su danas u zbirci Muzeja grada Splita upozorila nas je dr. Anne Haslund Hansen, kustosica u Nacionalnom muzeju u Kopenhagenu. Kupnja ovih slika potakla nas je da istražimo važnost splitskih motiva u Kornbeckovom opusu – kaže dr. sc. Joško Belamarić. – Bila nam je dosad poznata samo slika s prikazom sjevernog dijela današnje Nepotove ulice u sjeveroistočnom dijelu Dioklecijanove palače, koja se pojavila u aukcijskoj kući Christie's 1993. godine. O nekoliko drugih slika s prikazima motiva iz Dioklecijanove palače i splitske okolice nije se pak ništa znalo. One u znatnoj mjeri obogaćuju ikonografiju Splita sredine i druge polovice 19. stoljeća, te upozoravaju na dosad zanemareni interes koji su danski slikari pokazali prema Splitu i Dalmaciji toga vremena – kaže Belamarić.

PUT NA ORIJENT: SPLIT PA EGIPAT

Naime, vjerojatno istodobno kad i Johan Peter Kornbeck, u Splitu je 1873. godine boravio još jedan važan danski slikar, Christian Frederick Emil Eckardt (1832. – 1914.), Kornbeckov suvremenik, koji je također ostavio nekoliko, u umjetničkom i dokumentarističkom smislu vrijednih slika s motivima splitske luke. Dio slika, pa tako i obje nedavno otkupljene za Muzej grada Splita, dolaze s Kornbeckove izložbe u Charlottenborgs Kunstudstillingsbygning koja je otvorena u Kopenhagenu 17. listopada 1887., kada je Kornbeck na prodaju izložio 56 slika da skupi novac za svoje dugo pripremano putovanje "na Orijent", zapravo u Egipat. No prije Egipta, ovaj je sin danskog zidara i nesuđeni arhitekt, bio u Splitu.

Preciznije kazano, stekavši stanoviti imutak, kao tipični čovjek svoga vremena, Kornbeck se otisnuo iz domovine na Grand tour, na jug, u Italiju, gdje je ostao čak šest godina slikajući prizore iz Rima, Milana, Verone, Palerma, ali i iz Splita. Te iste godine na proputovanju kroz Split, na putu do Samotrake gdje je Alexander Conze upravo bio započeo s istraživanjima, naći će se Georg Niemann, Otto Benndorf i Alois Hauser – sve odreda protagonisti konzervatorsko-restauratorskih kampanja koje će uskoro u mnogo čemu promijeniti izgled srca Dioklecijanove palače. Barem dvije od Kornbeckovih slika u tom su smislu dragocjeni dokumenti ambijenata koji će biti transformirani neposredno nakon što ih je on ovjekovječio.

Zanimljivo, Kornbeck je u Split parobrodom iz Trsta zapravo došao –​ poluslijep. Naime, oženio se pet godina prije svog vijađa u Dalmaciju, no na sam dan vjenčanja je u nesretnom slučaju izgubio jedno oko, no čini se da sve to nije imalo utjecaja na njegov svakodnevni slikarski posao, ali ni na njegovu vještinu.

–​ Pročuo se slikama koje danas poznajemo kao arhitekturnu umjetnost – kaže dr. Belamarić. – Nastavio je tradiciju Zlatnog doba danske umjetnosti prve polovice 19. stoljeća u sklonosti slikanja značajnih povijesnih građevina, dvoraca i crkava, ruševina. Preferirao je slikanje u eksterijeru, premda po kvaliteti ne zaostaju ni interijeri. Djela mu se odlikuju pedanterijom, što im je osiguralo dobru prođu i lagodan život. Danas u njima ne nalazimo neku izrazitiju originalnost u izboru motiva, prikaza atmosfera. Ipak, Kornbeckova važnost u panorami danskog slikarstva sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća je nedvojbena – kaže dr. sc. Joško Belamarić.

Povijesni centar prije Peškarije i Toplica

Slika koju je Muzej kupio prije nešto više od godinu dana prikazuje peripter nekadašnjeg Dioklecijanova mauzoleja s pogledom na južna vrata katedrale s desne i crkvicu sv. Mateja s lijeve strane, te na arhikolonat Peristila i palaču Skočibušić Lukaris u stražnjem planu. Potpisana je i datirana s 1873. godinom, kada je Kornbeck boravio u Splitu – reklo bi se u rano ljeto ili kasno proljeće. Slika, po Belamarićevu mišljenju, ima veću dokumentarnu od estetske vrijednosti.

U prednjem planu prikazuje i ranosrednjovjekovnu crkvicu svetog Mateja koja se do listopada 1881. nalazila nasuprot južnom ulazu u splitsku katedralu, umetnuta vjerojatno već od druge polovice 8. stoljeća u uskom prostoru pored Dioklecijanova mauzoleja. Druga slika, koju je Muzej upravo kupio, prema riječima dr. sc. Joška Belamarića, "prvorazredni je dokument izgleda prostora na kojem će kasnije biti izgrađene splitska Ribarnica, Sumporne toplice i druge, Splićanima dobro poznate, građevine".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. ožujak 2021 18:33