StoryEditor
Slikarstvozanimljivo

Amerikanci ovo moraju vidjeti! Španjolski slikar Goya prije 200 godina naslikao je rulju pred Kongresom, iz slika izranja nasilna gomila i rogati Jack

13. siječnja 2021. - 21:28

Idućeg mjeseca Metropolitan muzej u New Yorku ugostit će izložbu radova Francisca Goye (1746.-1828.) koju, kako ističe većina kritičara, i likovnih, i društvenih, Amerikanci moraju vidjeti.

Moraju je vidjeti, ističe se, kako bi bolje razumjeli ono što se dogodilo 6. siječnja u Washingtonu, tisućama kilometara daleko od Goyine Španjolske i preko dvije stotine godina dalje od vremena u kojem su nastale neke od slika velikog majstora, jednog od onih koji s pravom nose oznaku prvih istinski modernih umjetnika.

Na stotinjak Goyinih slika, grafika i crteža, naime, prikazano je upravo ono što se oduvijek i zauvijek događa širom svijeta, ali prvi put u prijestolnici zemlje koja sebe voli smatrati "najvećom demokracijom" današnjice.

Riječ je, kako ističe ugledni likovni kritičar Jonatan Jones, o "karnevalu kolektivne zablude i masovnog fanatizma" koji imaju gotovo jednako lice na slikama Francisca Goye kao i na fotografijama snimljenim ispred Kongresa i unutar Capitola.

Goyino "Hodočašće u San Isidro" ima isti zastrašujući, luđački pečat kao i lica nekih od onih koji su jurišali na Capitol, uvjereni da doista hodočaste svome idolu, Donaldu Trumpu, a Goyino platno "2. svibnja 1808." prenosi istu uskomešanu gomilu kakvu je čitav televizijski svijet vidio u prijenosu uživo iz američke prijestolnice.

Rogati Jake je Veliki jarac

Također, živopisna i bizarna osobnost "rogatog Jakea", samozvanog šamana i člana još bizarnije alternativno desne političke organizacije QAnon, više je nego jasna asocijacija na "Velikog jarca", odnosno "Vještičji sabat" Francisca Goye. I jedan i drugi "rogonja" nose isti paganski, ritualni podtekst, toliko drag dijelu američke ekstremne desnice, kao što je, uostalom, bio drag i Adolfu Hitleru.

Tu je i asocijacija koju nudi Goyina slika "Pokop srdele", nastale između 1810. i 1820., dakle prije 200 godina, a koja prenosi isto razuzdano, karnevalsko raspoloženje koje istodobno i plaši i privlači, baš kao i prizor tetoviranih likova s margine američkog društva koji su, posve neprikladni dostojanstvu zgrade Kongresa, zijali u golema platna i skulpture napravljenima u čast očeva nacije. Jest, Goyini "pogrebnici" nose ponosno zastavu s licem usmrđene srdele, a demonstranti transparente s licem Donalda Trumpa, ali... Princip je isti, sve su ostalo nijanse.

– Trenutak za ovu izložbu nije mogao biti bolji – kaže Jonatan Jones u Guardianu.

– ​Goya bi odmah prepoznao gužvu u kojoj se nalazi današnja Amerika, u kojoj Trump opetovano tvrdi da je pobijedio na izborima koje je izgubio, pri čemu mu je veliki broj ljudi povjerovao bez ijedne trunke dokaza.

Nema ništa novo ni posebno američko u tome da gorljivi iracionalizam pobjeđuje razumno razmišljanje. Goya bi se zacijelo zabavljao slikajući te masovne scene, koje nastaju ne samo u Americi i gdje se okupljaju ljudi bez maski kako bi porekli da postoji COVID-19 – kaže Jones.

Fantazija napuštena od razuma

Uostalom, Goyin slavni bakropis "San razuma stvara monstrume" kreiran između 1797. i 1799. kao 43. od 80 bakropisa koji su činili satiričnu zbirku "Kaprici" više je nego jasan – prikazuje čovjeka zaspalog nad crtaćim priborom, razuma otupjelog snom i opsjednutog stvorenjima koja izranjaju iz tame.

Bakropis prati i Goyin zapis: "Fantazija napuštena od razuma proizvodi nemoguća čudovišta: spojena s razumom, ona je majka umjetnosti i izvor njenih čuda". Taj Goyin rad jasno iskazuje njegov stav prema španjolskom društvu koje je bilo zaostalo, korumpirano i vrijedno ruganja.

Doista, Amerikanci, a bogme i ostali, trebali bi "čitati" Goyu, ako ni zbog čega drugog, onda zato da bi sebe same bolje razumjeli.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. veljača 2021 06:52